Jedna od strateških obveza kompanija koje žele ostati konkurentne na tržištu koje proklamira ESG, odnosno koje ističu važnost okoliša, društva i upravljanja, odgovorno je upravljanje. No što to zapravo znači i kako to u praksi doista izgleda? Brojne međunarodne institucije, poput, primjerice, Europske komisije i OECD-a (Organisation for Economic Co-operation and Development, odnosno Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj) preporučuju kompanijama, ali i javnom sektoru, pa i vladama, koje standarde i smjernice treba uvesti kako bi odgovorno upravljali organizacijom na globalnom tržištu, a to se odnosi i na Hrvatsku. Koje su kompanije to doista provele?
Ako pitate optimiste, u jednom dahu reći će vam da su mnoge hrvatske kompanije shvatile da moraju smanjiti potrošnju resursa, povećati energetsku učinkovitost i izbjegavati negativne efekte na ljude, na društvo u cjelini, pa i na cijeli planet. Mnoge to i rade. Pesimist bi, s druge strane, na to pitanje odgovorio ističući da je stvarno stanje poražavajuće i da domaće kompanije mogu i trebaju učiniti više i da je pet do 12 da se njima počne odgovorno upravljati. Prava je istina da je svaki početak težak, no nešto se ipak počelo mijenjati.
Smjernice vladama i multinacionalkama
Iz OECD-a poručuju da su svoje smjernice oblikovali u smislu odgovornog poslovnog ponašanja. U tom pogledu imaju, objašnjavaju, skup standarda koji se nazivaju ‘OECD-ove smjernice za multinacionalna poduzeća o odgovornom poslovnom ponašanju‘.
‘Riječ je o preporukama tvrtkama da usklade svoje aktivnosti s održivim razvojem i provedu dubinsku analizu kako bi izbjegle negativne utjecaje na ljude, planet i društvo. Te smjernice pokrivaju cijeli raspon utjecaja na održivost od ljudskih prava, zapošljavanja i industrijskih odnosa, okoliša, mita i drugih oblika korupcije, interesa potrošača, znanosti, tehnologije i inovacija, natjecanja do na kraju oporezivanja. Naše smjernice pozivaju tvrtke da izbjegavaju izazivanje ili doprinos nepovoljnim utjecajima na pitanja koja obuhvaćaju, a preporuka kompanijama jest da traže načine za sprječavanje ili ublažavanje utjecaja svojih poslovnih odnosa‘, poručuju iz OECD-a.
Osim za kompanije, ta institucija ima smjerice i za vlade, a jedna takva je uspostavljanje funkcionalne Nacionalne kontaktne točke za odgovorno poslovno ponašanje. Srećom za nas, u Hrvatskoj to postoji od 2019. godine i funkcionira kao glavno središte na temu odgovornog poslovanja.
Treniranje strogoće
Europska komisija išla je korak dalje i donijela sveobuhvatnu Direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), koja uvodi strožu, konkretniju, iscrpniju i temeljitiju varijantu izvještaja u odnosu na Direktivu o nefinancijskom izvještavanju (NFDR). S novim obvezama koje donosi više nema muljanja i greenwashinga, takva je barem ideja, premda se kompanije i institucije koje ih predstavljaju žale da u vremenima krize takvo izvještavanje ima cijenu i u kapitalu i u resursima, ljudskim i tehničkim, kao i u promjeni poslovnih modela i da je možda za testiranje strogoće odabran krivi tajming. No izbora nema, već je poslovanje u sljedećoj godini pod povećalom, jer se nefinancijska izvješća moraju predavati od 2025. godine.
Na stranu sve to, pojedine domaće tvrtke ne čekaju da ih netko vuče za rukav, da im zadaje obveze, već su samostalno i vrlo žustro pokrenule promjene. Jedan od takvih primjera je Podravka, u kojoj je održivost integrirana u sve aspekte poslovanja.
– U ožujku ove godine donijeli smo Strategiju održivog poslovanja s deset ambicioznih i realnih ciljeva koje želimo ostvariti do kraja 2030. godine. Njezina provedba u praksi znači da se okrećemo korištenju obnovljivih izvora energije ulaganjem u sunčane elektrane, koncentriramo skladišne lokacije u cilju smanjenja CO₂ otiska, moderniziramo tehnološke procese kako bismo učinkovitije upotrebljavali energente i ostale resurse na proizvodnim lokacijama, brinemo se o kvaliteti tla na način da smanjujemo udio mineralnih gnojiva i pesticida u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, u suradnji s partnerima razvijamo reciklabilne oblike ambalaže za svoje prehrambene proizvode, u ovom trenutku je 87 posto naše ambalaže reciklabilno, te formuliramo sastav svojih novih proizvoda na način da se smanji udio soli i šećera te poveća udio zdravih sastojaka kako bismo potrošačima osigurali nutritivno vrijedne proizvode – istaknula je Nataša Mikuš Žigman, direktorica Podravkina sektora Poslovna održivost i zelena transformacija.
Veći troškovi, veća ušteda
Kao i druge tvrtke diljem Europe koje su novu odgovornost shvatile ozbiljno, u Podravci navode da tranzicija na zeleno gospodarstvo znači povećane troškove i ulaganja, koji u njihovom slučaju osiguravaju i uštede.
– Podravka je do sada uložila više od dva milijuna eura u sunčane elektrane, a u tijeku su investicije vrijedne dodatnih pet milijuna eura. Projekt gradnje i opremanja novog logističko-distributivnog centra u kojem će se centralizirati veći broj skladišnih lokacija vrijedan je 48 milijuna eura. No takva ulaganja dovode i do financijskih ušteda pa tako već vidimo prednosti od korištenja solara u proizvodnji električne energije za vlastite potrebe. Neke od mjera koje provodimo, kao što su formulacija nutritivno vrijednih prehrambenih proizvoda ili ulaganja u kvalitetu tla, predstavljaju dio naših redovnih troškova poslovanja – rekla je Mikuš Žigman.
Nataša Gladovič, direktorica Korporativnog upravljanja kvalitetom u Atlantic Grupi, kaže da ta kompanija održivost shvaća kao proces stvaranja novih razvojnih mogućnosti za poslovanje, kao i za bolju budućnost za nove generacije. Atlantic Grupa, napominje Gladovič, misli strateški, a djeluje odgovorno prema sebi i svojim zaposlenicima te prema društvenoj zajednici, integrirajući ekonomske, društvene i ekološke dimenzije u svakodnevno poslovanje, što u konačnici pridonosi ekonomskom rastu i napretku društva u cjelini. Dodaje da prepoznaju prilike i rizike održivosti pa tako i djeluju u više smjerova: na području razvoja novih proizvoda, tehnoloških procesa, razvoja zaposlenika, komunikacije s kupcima i potrošačima, odnosa s investitorima te upravljanja lancem nabave.
– Fokusiramo se na interakciju kompanije s prirodnim okružjem i tu uključujemo racionalno korištenje energije i vode, upravljanje otpadom, emisije plinova i napore za očuvanje životne sredine. Socijalni stup pokazuje naš odnos prema zaposlenicima, dobavljačima, kupcima i zajednicama u kojima poslujemo te u skladu s tim ključni pokazatelji uključuju radnu praksu, odgovornost i angažman u okviru zajednice. Što se Zelenog odgovora EU-a tiče, obvezali smo se na smanjenje stakleničkih plinova, odgovorno korištenje vode, mogućnost potpunog recikliranja ambalaže, radni uvjeti uključuju vrlo angažirane i sposobne zaposlenike, rad bez ozljeda i ravnopravnost spolova, kao i stalno poboljšavanje receptura i nutritivnih vrijednosti proizvoda, čistu etiketu (clean labels) i smanjenje pakirnog materijala. Radi transparentnog mjerenja napretka prema postavljenim ciljevima također su definirani ključni indikatori učinka, koji su jasni, mjerljivi i vremenski ograničeni – navela je Gladovič.
Manje emisija nabavnog lanca
Na upit koliko je sve to financijski i poslovno iscrpljujuće za kompaniju odgovara da nova izvještavanja često zahtijevaju dodatni angažman zaposlenika, u nekom dijelu i napredna tehnološka rješenja radi dodatnih mjerenja, održavanje redovne komunikacije sa svim dionicima, analizu povratnih informacija, pa i posebne IT platforme radi lakšeg i bržeg umrežavanja podataka, što sve skupa može predstavljati dodatni izazov za kompaniju.
– Ipak, Atlantic Grupa je kroz dulje vrijeme integrirala ESG faktore u procesno upravljanje, što olakšava uvođenje novih standarda – poručuju iz Atlantica.
Na upit da nam navedu primjere, ističu da su se do 2030. godine obvezali smanjiti ukupne emisije iz direktnog poslovanja cijele Grupe za 59 posto u odnosu na 2020., smanjit će emisije iz cijelog lanca vrijednosti za 42 postotka, a do 2025. godine nastavlja se započeti veliki investicijski projekt instalacije solarnih elektrana na sve krovove njihovih proizvodnih i logističkih lokacija.
– Inventurni popis svih izvora emisija u lancu vrijednosti pokazuje da više od 70 posto pripada nabavnim kategorijama. Smanjenje emisija u tom dijelu bit će zajednički zadatak s našim dobavljačima. U tom segmentu možemo također direktno utjecati i s pravilnim odabirom sirovine i ambalaže s nižim emisijskim faktorom, a proizvod Donat u 100% recikliranoj PET ambalaži odličan je primjer dobre prakse – rekla je Gladovič.
Izazovni trendovi
Ivana Filipović, voditeljica korporativnih projekata u Hrvatskoj pošti, kaže pak kako se preko cijelog logističkog sektora preklapa nekoliko intenzivnih trendova koji zahtijevaju kontinuiranu prilagodbu poslovanja, a to su konstantni i dinamični rast paketnog poslovanja te transformacija poslovanja u održivo i zeleno. Izazovni trendovi zahtijevaju vješto balansiranje između ta dva izazova, a temelj dugoročne poslovne strategije svakako je implementacija ESG čimbenika u operativne procese.
– Klimatski neutralno poslovanje naš je krajnji cilj, a kako bismo ga postigli već radimo krupne korake u tom smjeru. U kontekstu Hrvatske pošte kao tvrtke s velikom flotom vozila, koja na godinu prijeđu 56 milijuna kilometara, to znači smanjenje emisija CO₂ te energetsku učinkovitost. Osim toga, Hrvatska pošta izvještava o svom nefinancijskom utjecaju, koji obuhvaća okolišne i društvene aspekte, područje zaposlenih i ljudskih prava, antikorupcijske mjere, opisivanje vlastita poslovnog modela, ishode i rizike politika o navedenim pitanjima kao i raznolikost politika koje provode uprava društva i tijela nadzora, a taj će izvještaj od 2025. godine zamijeniti sveobuhvatni izvještaj o održivosti – poručila je Filipović.
Dodala je da su promjena poslovanja i nove obveze, s obzirom na veličinu i kompleksnost Hrvatske pošte, veliki jer primjena standarda uključuje analizu i prilagodbu velikog broja operacija, vrijednosnih lanaca te sustava upravljanja.
– Elektrificirali smo 14 posto voznog parka te je naš zeleni vozni park, s više od 420 električnih vozila, najveći u Hrvatskoj. Razvijamo vlastitu mrežu punionica za električna vozila, a do kraja godine postavit ćemo ukupno 80 punionica u 18 gradova diljem Hrvatske. Ove ćemo godine smanjiti emisije CO₂ za više od 1300 tona. Paketomati su još jedna zelena okosnica našeg poslovanja jer povećavaju postotak uručenja u prvom pokušaju, čime se također postiže smanjenje emisija štetnih plinova – zaključila je Filipović.