Podaci o utjecaju više sile kao da su postali neizbježni za ugovaranje poslova, ostvarivanje poslovnih planova i (su)financiranje poslovanja. S pravom se sve češće provlače kroz ugovore o dodjeli nepovratnih sredstava. No treba precizno definirati koje su situacije viša sila da bi se omogućila pravna sigurnost ugovornim stranama
U posljednje četiri godine, kad je tijek poslovanja u pitanju, jedno je sigurno: ništa nije sigurno. Pandemija, prekidi dostavnih lanaca, inflacija, rat u Ukrajini, rat u Palestini, napadi Huta u Crvenome moru koji trgovačke brodove tjeraju na put oko Rta dobre nade… sve to itekako utječe na biznis i gotovo su sve to događaji koji su izvan razumne kontrole, što znači da potpadaju pod nešto što se u biznisu i u pravu naziva ‘višom silom‘.
Ako tražimo strogu definiciju, tipični događaji više sile mogu biti raznorazne prirodne katastrofe: požari, oluje, poplave; nadalje u tu kategoriju uvrštavaju se ratovi, invazije, građanski nemiri, radnički štrajkovi, ali i, primjerice, kvarovi na infrastrukturi, od prometne do energetske ili vodoopskrbne. Ono što primjerice nije viša sila su ekonomski uvjeti, fluktuacije tržišta dionica ili kamatnih stopa koje mogu utjecati na poduzeća ili gospodarstvo općenito. Službeno, taj se pojam odnosi na neopravdane, nepredvidive i neizbježne okolnosti koje sprječavaju stranku u ugovoru da ispuni svoje ugovorne obveze. Takve okolnosti su izvan kontrole ugovornih strana i mogu ozbiljno utjecati na njihovo poslovanje.
Sila ne pita
Okolnosti koje su obično u kategoriji više sile prirodne su katastrofe poput potresa, poplava, uragana ili erupcija vulkana; ratovi i oružani sukobi; teroristički napadi; epidemije i pandemije poput COVID-19; odluke vlade ili novi propisi koji mogu uključivati embarga, sankcije, promjene u regulativi i štrajkove koji utječu na proizvodnju ili usluge. Važno je napomenuti da definicija i primjena ‘viša sile‘ može varirati ovisno o pravnom okviru pojedine zemlje i specifičnim odredbama ugovora. Stoga je preporučljivo da se stranke u ugovoru detaljno informiraju o pravnim implikacijama tog pojma u svojem specifičnom kontekstu.
Što je viša sila i zašto je odjednom toliko privlačna, najbolje ilustrira odgovor predsjednice Uprave PJR-a Ane Fresl. Ona trenutačno priprema poduzetnike za otvoreni natječaj Ministarstva regionalnoga razvoja i EU fondova ‘Jačanje strateških partnerstva za inovacije u procesu industrijske tranzicije‘, koji, među ostalim, u postupku ocjenjivanja projektnih prijedloga kojim se odlučuje koji projekt će proći poduzetnike prijavitelje pita koliko će im rasti prihodi do 2031. godine.
– Odgovor na to pitanje odnosno ta procjena se ocjenjuje. Ako 2031. porast prihoda bude manji od danas pruženog odgovora, predviđena je financijska korekcija, odnosno povrat dijela primljenih nepovratnih sredstava. To nam djeluje kao nepravedno pitanje na koje je potpuno nemoguće sa sigurnošću procijeniti odgovor u uvjetima u kojima su se u samo pet godina dogodile zdravstvene, migrantske i energetske krize, vode se ratovi u blizini, inflacija divlja, a dostupnost robe i radne snage je visoko nestabilna – smatra Fresl.
Dalekosežne posljedice
Dodaje da su poduzetnici u većini slučajeva optimisti i žele se kladiti na uspjeh svog biznisa u mjeri u kojoj oni njime upravljaju.
– Upravo navedene više sile osobito snažno djeluju u posljednje vrijeme na to tržišno okružje i stoga ih institucije moraju uzeti u obzir kad jednog dana nakon sedam godina budu razmatrale je li poduzetnik dobro procijenio svoj porast i mora li vratiti dio novca iz EU fonda. Bit natječaja nije u tome koliko ćete točno procijeniti svoje podatke u sedam godina, nego potaknuti poduzetnike da ulažu u vrlo rane faze novih proizvoda i usluga, što je samo po sebi u pravilu rizično, a u ukupnosti je svrha posredno pridonijeti konkurentnosti hrvatskih regija – objašnjava Fresl.
Utjecaj na projekte
Da se viša sila sve češće provlači kroz ugovore o dodjeli nepovratnih sredstava, potvrđuje i Marinela Tomić, menadžerica u Odjelu za EU potpore u konzultantskoj tvrtki Apsolon.
– Tom su odredbom tijela u sustavu EU-a dala važnost višoj sili kao okolnosti koja može biti presudna za obveze korisnika potpore i uspješnu realizaciju europskih programa – navodi Tomić i dodaje da su u Apsolonu u proteklim godinama u praksi svjedočili situacijama koje su aktivirale klauzule više sile u ugovorima o dodjeli nepovratnih sredstava.
Pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini te zastoji u globalnim lancima opskrbe imali su izravan utjecaj na stabilnost i kontinuitet provedbe projekata financiranih EU sredstvima.
– Pri ispunjenju ugovornih obveza, konkretno ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava, viša sila najčešće za posljedicu ima kašnjenje u rokovima isporuke i/ili nemogućnost izvršenja pojedinih dijelova aktivnosti projekta. Posljedice su obaju razloga izmjene ugovora o dodjeli nepovratnih sredstava kojima se produljuje rok završetka projekta, odnosno mijenjaju aktivnosti u svrhu ostvarenja ciljeva i pokazatelja projekta. Dodatno je, u kontekstu rokova, omogućena i privremena obustava provedbe projekta, što opet rezultira produljenjem rokova – tumači Tomić.
Tri ključna aspekta
Konzultant Vedran Antoljak, partner u tvrtki Best Advisory, pojam više sile upotrebljava u raznoraznim ugovorima već više od 25 godina te je bio i svjedok slučaja u sektoru brodogradnje kada se jedna stranka ugovora pozivala na višu silu.
– Bio je to vrlo složen i vremenski zahtjevan postupak, ali na kraju se primarno zbog dobro definirane i u ugovoru detaljno opisane više sile situacija dogovorno riješila, bez potrebe za sudskim postupkom – prisjeća se Antoljak, koji napominje da se u današnjem biznisu pojam više sile najčešće upotrebljava u ugovorima o financiranju sredstvima EU-a, kao i u mnogim drugim poslovnim ugovorima.
Prema njegovim riječima, situacije koje se kvalificiraju kao viša sila mogu imati velik utjecaj na stabilnost i kontinuitet poslovanja uključenih ugovornih strana i dionika te on temeljem svog iskustva ističe tri ključna aspekta.
– Prvi je prekid u ispunjenju ugovornih obveza gdje viša sila može uzrokovati privremeni ili dugoročni prekid u ispunjenju ugovornih obveza, što može ugroziti poslovne operacije i financijsku stabilnost. Drugi aspekt su financijski gubici nastali utjecajem više sile. Naime, situacija više sile može uzrokovati velike financijske gubitke zbog neispunjenja ugovora, prekida proizvodnje, gubitka prihoda ili dodatnih troškova za oporavak. Treći su ključni aspekt prekidi u opskrbnom lancu koji mogu izazvati kašnjenja u proizvodnji i distribuciji, što može utjecati na cijelu industriju. Zato je uključivanje klauzula o višoj sili u ugovore jako važno jer pomaže u definiranju postupaka i odgovornosti kada se dogode takvi nepredvidivi događaji. To osigurava jasniji pravni okvir za rješavanje posljedica i može pomoći u očuvanju poslovnih odnosa tijekom i nakon kriznih situacija – savjetuje Antoljak.
Upute za upotrebu
Pozivanje na višu silu u pravnom kontekstu ima nekoliko ključnih posljedica, posebno u pogledu ispunjenja ugovornih obveza. Na primjer, stranka koja se poziva na višu silu može biti privremeno oslobođena ispunjenja ugovornih obveza dok traju okolnosti više sile. To znači da se ta stranka ne smatra odgovornom za kašnjenje ili nemogućnost ispunjenja ugovora. U nekim slučajevima okolnosti više sile mogu dovesti do pregovora o izmjeni uvjeta ugovora kako bi se prilagodile novonastalim okolnostima.
Nadalje, stranke u ugovoru obično neće biti odgovorne za štetu koja je nastala kao posljedica više sile, pod uvjetom da su poduzele sve razumne korake za minimiziranje štete. Ali ako okolnosti više sile dulje traju, može se dogoditi situacija da je ispunjenje ugovora postalo nemoguće ili nepotrebno. U takvim slučajevima ugovor se može raskinuti bez sankcija. Uobičajeno kao kod svih pravnih rasprava, ugovorna stranka koja se poziva na višu silu obično nosi teret dokazivanja da su okolnosti ispunile kriterije više sile te da je izravno zbog tih okolnosti onemogućena u ispunjenju svojih obveza te je važno da pravodobno obavijesti drugu stranku o okolnostima i, po mogućnosti, pruži dokaze kojim podupiru svoj slučaj.
Čak i kad se poziva na višu silu, stranka je obično obvezna poduzeti razumne korake kako bi minimizirala štetu i posljedice za drugu stranku. Važno je napomenuti da će specifične pravne posljedice ovisiti o jurisdikciji i točnim odredbama ugovora. Stoga je preporučljivo konzultirati se s pravnikom, tumači Antoljak, kako bi se dobio detaljan uvid u posljedice pozivanja na višu silu u konkretnom slučaju.
– Definiranje situacija koje se smatraju višom silom u ugovorima iznimno je važno jer pruža jasnoću i pravnu sigurnost ugovornim stranama. Bez obzira na to je li riječ o ugovoru o nabavi resursa iz Kine ili o ugovoru o financiranju iz EU fondova, ključne odredbe koje bi trebale biti uključene u klauzule o višoj sili trebaju imati preciznu definiciju što se smatra višom silom, uključujući specifične primjere poput prirodnih katastrofa, ratova, epidemija, terorističkih napada, velikih gospodarskih promjena, vladinih odluka itd.
Pritom je važno uključiti obvezu dostavljanja dokaza koji podupiru tvrdnje o višoj sili, kao što su službena izvješća, medijski izvještaji ili izjave vlasti – istaknuo je Antoljak i dodao da pravodobna i transparentna komunikacija pomaže u izgradnji povjerenja i omogućava svim stranama da se pripreme i odgovarajuće reagiraju.
Naravno, postoji osiguranje koje pokriva situacije više sile. To se osiguranja obično naziva ‘osiguranje od poslovnog prekida‘ ili ‘osiguranje od političkih rizika‘ i njime se mogu pokriti gubici nastali zbog nepredvidivih i događaja koji su izvan naše kontrole.