U posljednje dvije godine medicinske maske viđali smo doslovno na svakom koraku, a pri svakom posjetu liječniku ili bolnici možemo vidjeti presvlake, komprese ili bolničke ogrtače, ali malotko zna da su oni vrlo vjerojatno podrijetlom iz Hrvatskog zagorja. Ni Robert Črnjević, vlasnik i direktor zabočkog Meditexa, zasigurno nije znao da će mala obiteljska radionica koju su pokrenuli njegovi roditelji još dok je bio student izrasti u jednog od najvećih hrvatskih proizvođača medicinske konfekcije.
Smještena usred zagorskog zelenila, tvrtka koja opskrbljuje mnoge hrvatske bolnice jednokratnom zaštitnom konfekcijom trenutačno zapošljava oko 125 ljudi, od kojih je 90 posto žena. Mali dio proizvoda izvozi u susjedne zemlje, a od ukupne proizvodnje 80 posto namijenjeno je bolnicama, a 20 posto industriji, u kojoj opskrbljuje Plivu, Belupo, Pfizer, JGL te prehrambene tvrtke poput Atlantic Tradea i PIK-a Vrbovec.
Prepoznali priliku
Cijela priča počela je u radionici u sklopu obiteljske kuće u Grabrovcu, mjestu u blizini Zaboka. Črnjevićevi roditelji su radni vijek proveli u zabočkoj Regeneraciji, zbog čega su i dobili ideju za rad s proizvodima iz netkanog tekstila. Iako je taj posao trebao služiti tek za popunjavanje kućnog proračuna, kad je Regeneracija napustila taj dio proizvodnje, prepoznali su priliku za razvoj pa je Robert Črnjević 1993. osnovao Meditex.
– S obzirom na to da sam nedugo prije kao tehnološki višak izgubio posao u Končaru, zahvaljujući stečenom znanju i pomoći obitelji iz posla koji je služio kao dodatan prihod razvili smo ovo što imamo danas – rekao je Črnjević.
Počeli su proizvoditi kirurške kape, ogrtače za posjetitelje i navlake za cipele te su osobnim obilaskom bolnica pronalazili kupce. Kako je prolazilo vrijeme i posao rastao, u Grabrovcu su nadograđivali postojeću radionicu uz obiteljsku kuću, no u jednom trenutku ondje više nije bilo prostora za širenje.
– Tada smo od Grada Zaboka kupili zemljište u gospodarskoj zoni i sagradili ovaj prostor, koji se danas prostire na otprilike 4150 metara kvadratnih. Projekti su započeti 2008., a u nove pogone preselili smo se 2011. – prepričao je Črnjević.
Polagano i bez rizika
Kada je u pitanju formula po kojoj je Meditex postigao uspjeh i opstao na tržištu zavidan niz godina, Črnjević je naveo da se vodio onom 'drži se posla i on se razvija sam po sebi'. Pa iako im je svaki rast bio važan, uspjeh ne temelje na događajima koji su im bili vjetar u leđa, već na disciplini, strpljivosti, održavanju korektnosti te želji da budu brži, bolji i učinkovitiji. Tvrtka nije stvarana na velikim rizicima, već na ideji da je važno težiti dugoročnom opstanku. Svoju opreznost Črnjević pripisuje tome što je tehničke struke. Uvijek je izbjegao zaduživanja i vodio se idejom da ono što zarade moraju uložiti u daljnji razvoj. Kreditno zaduživanje imali su samo zbog gradnje novih proizvodno-skladišnih objekata.
– Možda je i sreća u tome što smo krenuli 'od malog' i nakon toga smo samo rasli. Nismo donosili preriskantne odluke, plan je bio biti izvrstan u onome što radimo i razvijati se iz zarađenih sredstava.
Pandemijski izazovi
Da smo više riskirali financijskim zaduživanjem, možda bismo brzo ostvarili neki ogroman rast, ali ujedno riskirali financijski slom zbog dugih rokova plaćanja u zdravstvenom sektoru. Pristup je bio siguran i stalan razvoj koji rezultira dugoročnim postojanjem – istaknuo je Črnjević.
Iako bi mnogi pomislili da je, s obzirom na vrstu Meditexovih proizvoda, koronakriza za njih bila vjetar u leđa, u dugogodišnjem poslovanju upravo im je ona bila najveći izazov. Naravno, donijela im je trenutačno povećanje potražnje, time i veće prihode. Oni su im 2020. skočili na 59,74 milijuna kuna, a u prošloj godini ispuhali su se na 53,04 milijuna kuna. No, dugoročno gledano, kriza im je napravila više štete nego koristi. Najveći problem je naravno bila povećana potražnja, koju nisu mogli zadovoljiti u rokovima na koje su kupci bili navikli te produljenje rokova isporuke ulaznih materijal s prosječno dva mjeseca na šest mjeseci.
– I prije nego se sve zakuhalo u Europi i svijetu, mi smo znali da se nešto zbiva jer su ljudi iz Kine htjeli kupiti svu našu zaštitnu opremu na skladištu. U isto vrijeme su kineski proizvođači javili da više ne izvoze proizvode koji služe zaštiti. Kasnije je Kina i potpuno zaustavila izvoz, a onda su i europske zemlje zaustavile trgovinu tim proizvodima. Ispalo je da smo ostali jedini koji smo ovdje mogli opskrbljivati, a glavni izazov tada je bilo to što je potražnja naših postojećih kupaca porasla za 500-600 posto, a pojavili su se i drugi kupci koje su prije opskrbljivali strani uvoznici – objasnio je Črnjević.
Usred pandemije su zbog povećane potražnje morali širiti pogon. Srećom, netom prije početka koronakrize su, naprosto zbog organskog rasta, završavali novo skladište, koje se prostire na više od 2000 kvadratnih metara pa im se u postojećem otvorio prostor koji su pretvorili u proizvodnju. Osim toga, u tvrtki je prije pandemije bilo zaposleno stotinjak radnika, da bi u samo tri mjeseca krize taj broj porastao na 150.
Nažalost, nisu ostali na tom broju jer kad su se otvorile granice, ispalo je da je efekt rasta zapravo bio trenutačan. Problem je nastao, kako objašnjava Črnjević, kada je Kina ponovo počela izvoziti i kada su uvoznici uvezli velike količine, zbog čega je potražnja splasnula.
– Najveći je problem u tome što je dio robe koji je tada uvezen i dalje na tržištu. Zato je korona bila prilika za lovce u mutnom koji su tada uvezli velike količine i mislili da će zaraditi u kratkom vremenu. S obzirom na to da im nije išlo po planu, sad te proizvode žele prodati pošto-poto i tako ekstremno ruše cijenu – ističe Črnjević.
O tome kako se trenutno nose sa konkurecijom, koji su im trenutni izazovi, ali i o razvoju i novim planovima Meditexa čitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.