‘Produljenje rokova naplate u Francuskoj, Povećan broj tvrtki u istočnoj Europi koji se bore sa zakasnjelim plaćanjem, Globalni rast insolventnih tvrtki...‘ U posljednjih godinu dana takvi naslovi koji upućuju na pogoršanje plaćanja sve su češće pojavljuju u brojnim državama, a iako ta tema nije okupirala medijski prostor u Hrvatskoj, odnedavno su i kod nas primjetne naznake lošije naplate.
Prema Fininim podacima, blokiranih tvrtki potkraj veljače ove godine bilo je oko 180 više nego potkraj 2023. godine. U posljednjem kvartalu prošle godine Hrvatska je imala najveći porast broja stečajeva u Europskoj uniji u odnosu na prethodni kvartal (18,5 posto), a i iz financijskih rezultata tvrtki izlistanih na Zagrebačkoj burzi naziru se nepovoljni trendovi u području naplate potraživanja.
Naime, analiza poslovanja dijela tvrtki iz djelatnosti trgovine, građevinarstva i turizma čije vrijednosnice kotiraju na Zagrebačkoj burzi za 2023. godinu indicira da su se dogodila određena negativna odstupanja (povećanja) broja dana vezivanja potraživanja od kupaca (naplata) i vezivanja obveza prema dobavljačima (plaćanje). Za 65 analiziranih poduzeća sa ZSE-a broj dana vezivanja potraživanja od kupaca povećan je za tri dana, od 47 za 2022. do 50 za 2023., a broj dana vezivanja obveza prema dobavljačima povećan je znatno više, za osam, s 54 na 62 dana.
– Kada se zna da se utjecaj pogoršanih pokazatelja za velike kaskadno progresivno negativno reflektira kod manjih tvrtki, može se očekivati da su se za segmente manjih poduzeća, pogotovo mikropoduzeća, za 2023. vrijednosti tih pokazatelja znatnije pogoršale nego se to registriralo kod ‘teškaša‘. Što je poduzeće manje, to je i njegova pregovaračka moć slabija, kako na tržištu prodaje, tako i na tržištu nabave. U cilju održavanja poslovnih odnosa s kupcima i dobavljačima, često prihvaćaju za sebe lošije uvjete, a oni su nerijetko upravo produljenje rokova naplate koje nameću kupci (bez promjene cijena i/ili naplate kamata) ili skraćivanje rokova plaćanja dobavljačima (bez postizanja adekvatnih efekata od rabata i bonusa).
Također se može očekivati daljnji negativni efekt aktualnih poslovnih modela koje primjenjuju komercijalne banke pri kreditiranju poduzetništva, pogotovo mikropoduzeća, poput visine kamatnih stopa, jamstava, naknada, složenosti administrativnih postupaka, načina evaluacije – objasnio je Nikola Nikšić, konzultant i certificirani savjetnik za menadžment iz tvrtke Konter te redovni Liderov analitičar.
Kako upravljati likvidnošću, koji su sektori u najvećem riziku od kašnjenja u plaćanju, koliko štete za gospodarstvo donosi potjera za dužnicima te što EU priprema kako bi se skratili rokovi plaćanja, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.