Od početka korona krize i najave ulaska Hrvatske u eurozonu, a posebno od početka rata u Ukrajini, cijene hrane u Hrvatskoj drastično su se povećale. Povećanje cijena dogodilo se kod svih prehrambenih proizvoda i to naročito poslije Vladinog smanjenja PDV-a.
Tako štruca bijelog kruha za koju se više ne zna koliko teži, 600, 700 ili 750 g, u pekarnicama dostiže cijenu od 15 kuna, dok se cijena 'ribe siromaha' – srdele penje već ka 35 kn/kg, a krajem prošle godine se mogla po ribarnicama kupiti po 15 kn/kg.
Cijena jaja uz smanjenu stopu PDV-a s 13 posto na 5 posto, danas je na akciji viša nego im je bila redovna cijene prije nekoliko mjeseci kad je PDV bio 13 posto.
Cijena suncokretovog ulja se već približila granici od 20 kn/l posebno ako je od poznatih marki, a razna biljna ulja sumnjivih marki i kvalitete podvaljuju se po akcijama po 15 kn/l. Tako se cijena suncokretovog ulja sve više približava cijeni maslinovog ulja talijanskih proizvođača.
Cijene svinjetine tek posljednjih tjedana uzimaju zamah, a zbog visokih cijena, junetina te posebno teletina, su nedostupne prosječnom potrošaču.
Kako navode iz Razvojne organizacije zaštite potrošača, posljedica je to podignutih cijena dobavljača, ali i visokih marži trgovačkih lanaca koji u panici od inflacije stvaraju 'rezervni ekstra profit' te time generiraju nestašice i uzrokuju galopirajuće podizanje cijena, ne mareći da održe likvidnost potrošača (kupaca).
Zato pozivaju trgovce i potrošače 'da zajedno stanemo na kraj umjetnom i bezrazložnom podizanju cijena, te posebno pozivamo udruge za zaštitu potrošača da se aktivno uključe u osvješćivanje potrošača da su oni regulatori tržišta, a ne trgovački lanci'.
Također, trgovačke lance pozivaju 'da naprave realne kalkulacije, jer zakoni ponude i potražnje više ne funkcioniraju, jer se potrošače stavlja pred gotov čin'.
- Potrošači će u protivnom ići kupovati gdje je jeftinije, do toga da će se odlaziti u shopping u susjedne države, što će trgovačkim lancima zatrpati skladišta. A to će dovesti do velikih gubitaka i bacanja neprodane hrane, što opet generira poskupljenje. Zbog toga trgovina mora postati planska, a briga da se zadrži potrošač prioritet dugotrajnog uspješnog poslovanja. Sigurno je da recesiju neće moći podnijeti na leđima samo potrošači - navode iz ROZP-a.
Na kraju, pozivaju udruge potrošača i potrošače da pokažu 'snagu svjetskog potrošačkog pokreta, jer mi smo regulatori tržišta'.
- Uzmimo za primjer suncokretovo ulje, uvijek postoji alternativa jer u hladnjaku se nalaze razne masnoće za pečenje, a i suvremeno posuđe omogućava pečenje bez masnoća pa se može i duže vrijeme bez ulja. Izbjegavajmo trgovine i trgovačke lance koji imaju lihvarske cijene, jer oni ovise o nama potrošačima, a ne mi o njima. Udruge mogu organizirati potrošače i osigurati alternativne i jeftinije izvore snabdijevanja prehrambenim proizvodima - zaključuju iz ROZP-a.