Za uspjeh preko noći trebalo nam je dvadeset godina – tim je riječima član Uprave Algebre Hrvoje Josip Balen, parafrazirajući staru izreku Walmartova osnivača, opisao Algebrinih prvih dvadeset pet godina. Ono što je počelo doslovno u ‘bakinoj sobi‘, danas, nakon četvrt stoljeća, prostire se na 12.500 četvornih metara novoga modernoga kampusa kakvog se ne bi posramilo ni ozbiljnije sveučilište. Algebra je, slikovito rečeno, odrasla. Završila je sve tečajeve, odradila formalno obrazovanje, završila i stručni studij, sada je na MBA-u i logično je da, a to je i želja osnivača – želi postati sveučilište. To je plan! Izazova ne nedostaje, ali u zemlji u kojoj je akademska izvrsnost ionako upitne kvalitete, takav plan ne zvuči neizvedivo, a ni nerealno.
A Balen i ekipa, Tomislav Dominković i Mislav Balković, dvojica preostalih Algebrinih suosnivača, samo su htjeli vidjeti ima li njihova poduzetnička ideja – izgleda. Pretpostavljali su da se s diplomama elektrotehnike i računalstva i te davne 1998. godine uvijek mogu zaposliti u nekom telekomu ili banci, koji su shvaćali važnost novih tehnologija. Osim toga, bili su, i to nije mala stvar, neopterećeni kreditima, obiteljskim obvezama ili dugovima pa je to bila prilika koju, kažu, nisu smjeli propustiti.
– Svaki od nas trojice prikupio je šest tisuća kuna, što nam je bilo dovoljno za početni kapital, a dodatno smo nabavili tri računala. I tako je krenulo. Priliku za obrazovanje prepoznali smo u najboljem trenutku za digitalne i informatičke tehnologije jer je kraj 90-ih bio obilježen snažnom ekspanzijom računala i softverskih alata u svim porama života i poslovanja. Počeli smo s kraćim seminarima za korištenje najpopularnijih računalnih softvera, zatim smo ih kombinirali pretvorivši ih u obrazovne programe, a nakon toga okrenuli smo se suradnji s industrijskim partnerima kakvi su Microsoft, IBM, Adobe ili Autodesk da bismo kreirali programe za prekvalifikaciju i pripreme za certifikaciju budućih profesionalaca. Pratili smo kao i danas globalne trendove, potrebe poslodavaca i želje pojedinaca za globalnim karijerama – ispričao je Balen i naglasio kako im je najvažnija odluka u prvim godinama poslovanja bila da svu dodanu vrijednost, stvorenu u raznim školovanjima unutar Algebre, odmah preusmjere u daljnji razvoj i investicije.
Teži put
Međutim, nisu sve odluke bile ni logične ni same po sebi razumljive, a često ni jednostavne. Shvaćali su da se moraju stalno mijenjati, prilagođavati tržištu, ostati fleksibilni, ali i da, naveo je Balen, moraju ‘zalaziti u regulirana područja u kojima dominiraju velike, proračunskim novcem financirane institucije s višestoljetnom tradicijom‘. Naravno, pod tim misli na fakultete koji su se sporo mijenjali, na kojima se trendovi nisu toliko pratili i koji se, opća je to kritika već godinama, nisu prilagođavali potrebama tržišta rada, ali ni potencijalnih studenata.
– U prvih pet godina nije bilo profita jer smo gotovo sve reinvestirali. To je teži put od onoga koji nudi ovisnost o državnom ili lokalnom proračunu, ali puno je vjerodostojniji u očima naših korisnika, njihovih roditelja ili poslodavaca. Prvih nekoliko godina rasli smo po godišnjim stopama od 30 do 50 posto u prihodima, a nakon prve dekade rast se malo usporio, na 25 do 30 posto. Posljednjih nekoliko godina opet smo imali nekoliko skokova koji su posljedica velikih europskih projekata na kojima smo bili angažirani kao partneri ili pak dobavljači specifičnih usluga – istaknuo je Balen.
Solidno za jedan startup
Algebra danas posluje kao nekoliko poslovnih subjekata: Algebra d.o.o. osnovana je davne 1998. i specijalizirana je za obrazovanje odraslih i usluge. Prošle je godine ostvarila ukupan godišnji prihod od 9,7 milijuna eura. U 2021. prihodi su, zbog pandemije vjerojatno, bili drastično manji, samo 3,8 milijuna eura. Visoko učilište Algebra prošle je godine ostvarilo ukupan godišnji prihod od 8,6 milijuna eura, a godinu prije od gotovo 6,5 milijuna eura. Ukupno imaju 240 stalno zaposlenih, a prema informacijama iz Algebre, prihodi Grupe su u prošloj godini premašili 21 milijun eura. Gubitak zasad ostvaruje samo subjekt Sveučilište Algebra (koje, doduše, još i nema zaposlenih).
– Sredinom 2002. godine zbog promjene Zakona o obrazovanju odraslih morali smo osnovati neprofitnu ustanovu Otvoreno učilište Algebra jer smo jedino tako mogli nastaviti s akreditiranim obrazovanjem odraslih. Visoko učilište Algebra osnovali smo sredinom 2008. donijevši odluku da je naš smjer visoko obrazovanje, to je bio zahtjev tog zakona. Sredinom 2016. odlučili smo provesti funkcionalnu reorganizaciju, tako da smo se posljednjih pet godina prilično konsolidirali. Vjerujem da ćemo uskoro poslovati sa samo dva subjekta: Algebrom d.o.o. kao osnivačem i nositeljem pojedinih komercijalnih projekata te Sveučilištem Algebra koje će provoditi većinu obrazovnih aktivnosti i cjelokupnu znanstvenu i istraživačku produkciju – najavio je Balen.
Kad su poslovni i financijski pokazatelji u pitanju, Visoko učilište Algebra jedina je privatna obrazovna institucija u Hrvatskoj koja se uz Međunarodno sveučilište Libertas plasirala na rang-listu tisuću najvećih poduzeća u Hrvatskoj. Na njoj je Algebra zastupljena i kao Visoko učilište Algebra i kao Algebra d.o.o., a konsolidirano u ta dva subjekta ima prihode, barem 2022., od 18,3 milijuna eura i dobit veću od pet milijuna eura. Za jedan bivši obrazovni startup sasvim solidni rezultati nakon dvadeset pet godina.
Kakvi su planovi za budućnost, što o Algebri kažu dionici na IT tržištu, ali i konkurencija, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju tjednika Lider.