Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Strah od nuklearnog rata potaknuo Europljane na masovnu nabavu tableta joda

21. Listopad 2022.

Kako je tijekom mjeseci ruske invazije na Ukrajinu rastao strah od nuklearnih prijetnji i napda, tako je i tržište kalijevog jodida, kemijskog spoja koji u slučaju nuklearnog incidenta privremeno štiti štitnjaču od radioaktivnog zračenja, doživjelo svoj procvat.

Forbes je još u ožujku, kada su ruske snage opkolike ukrajinske nuklearne elektrane u Černobilu i Zaporožju, izvijestio o rastu potražnje za jodom u cijeloj Europskoj uniji zbog straha od uništenja postrojenja, a napetosti su bile toliko velike da su mnoge europske zemlje bilježile priljev ljudi u ljekarne po tablete joda.

Najmanje je devet zemalja EU tada je prijavilo nagli porast potražnje za jodom u njihovim ljekarnama, prenosi Euronews, a neke od njih su Rumunjska, Bugarska, Poljska, Belgija pa i Hrvatska.

Iz Hrvatske ljekarničke komore potvrđuju da su početkom godine, kada je krenuo napad na Ukrajinu, ljekarne zaprimile više stotina upita o kalijevom jodidu, ali su kroz medijske istupe uspjeli ‘smiriti‘ ljude. U Hrvatskoj je odobren i dostupan lijek Kalijev jodid Sandoz 65 mg tablete, ali ne u slobodnoj prodaji već isključivo na liječnički recept.

U Belgiji su, primjerice, tablete joda besplatne za sve stanovnike, dok u Francuskoj, gdje proizvodnju tableta joda kontrolira vojska, a prodaju određuje vlada, svi koji žive u krugu od 20 kilometara od brojnih nuklearnih elektrana također mogu zatražiti tablete joda u ljekarnama.

Finska i Poljska spremaju zalihe

Sada, pola godine kasnije, kada se s ruske strane mogu čuti prijetnje o korištenju nuklearnog oružja, stanovnici Europe ponovno skupljaju zalihe joda.

Tako, primjerice, Euractiv izvještava da stanovnici Finske nabavljaju jod u ljekarnama, i to prema preporuci njihovog ministarstva zdravstva i socijalne zaštite. Ministarstvo je, naime, nedavno ažuriralo svoje smjernice o upotrebi joda u slučaju opasnosti od radijacije, a na taj su ih korak vjerojatno potaknule prijetnje Rusije da će posegnuti za nuklearnim oružjem. Neke su ljekarne u Helsinkiju već rasprodale sve zalihe tableta joda.

U Poljskoj je, pak, pripremljeno 600 punktova za distribuciju joda u 16 pokrajina, u slučaju nuklearne katastrofe u susjednoj Ukrajini, prenosi portal Notes from Poland. Vlasti rade na uspostavljanju distribucijskih točaka za tablete kalijevog jodida u vrtićima, školama, općinskim uredima. No Konstanty Radziwiłł, guverner pokrajine Mazovija gdje se nalazi glavni grad Varšava, napominje da su pripreme samo ‘preventivne‘ te da trenutno ne postoji opasnost od radijacije.

I druge poljske pokrajine također su primile isporuke tableta jodida – Malopoljska, gdje se nalazi Kraków, opskrbljena je s 5,5 milijuna tableta (za oko 3,4 milijuna stanovnika), a Pomeranija, čiji je glavni grad Gdanjsk, primila je više od 4 milijuna tableta (za populaciju od 2,3 milijuna). Tablete će se dijeliti u slučaju nuklearne kontaminacije, o čemu će izvijestiti Nacionalna agencija za atomsku energiju (PAA).

U Kijevu, glavnom gradu Ukrajine, također su se ovoga mjeseca dijelile tablete joda.

Hrvati smireni

Međutim, nakon najave Finske i drugih zemalja o nabavljanju joda, u Hrvatskoj ljekarničkoj komori ponovno s očekivali sličnu reakciju ljudi, no nije je bilo. Na takve su situacije, kažu, već navikli.

– Kada se najavi katastrofa za koju postoji lijek, pacijenti koji čitaju vijesti tih dana dolaze s upitima, no to se smiri u roku od 24 sata – napominju iz Komore, a tako je bilo i u slučaju s jodom.

Iz HALMED-a, Agencije za lijekove i medicinske proizvode, trenutno nemaju informacije o porastu potražnje za lijekom Kalijevim jodidom Sandoz 65 mg tablete, koji je odobren i dostupan u Hrvatskoj. Napominju da će podaci o potrošnji u 2022. godini biti poznati tek sljedeće godine, nakon zaprimanja podataka iz ljekarni i specijaliziranih prodavaonica.

Iz Gradske ljekarne Zagreb također kažu da nisu primijetili povećanu potražnju za kalijevim jodidom. Prema njihovim saznanjima, također ne postoji problem u opskrbi tržišta tim lijekom.

Isto tako, Uprava Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije navodi da u njihovim ljekarnama nisu uočili  povećanu potražnju, a samim tim niti izdavanje proizvoda na bazi joda.

– U slučaju potrebe naš Galenski laboratorij je osigurao sirovinu potrebnu za proizvodnju pedeset tisuća doza u obliku oralne otopine – dodaju u Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije.

Može li jod pomoći?

Kako objašnjavaju iz HALMED-a, kalijev jodid se koristi za sprječavanje unosa radioaktivnog joda u štitnjaču kod novorođenčadi, djece, adolescenata i odraslih nakon nuklearnih nesreća u kojima se otpuštaju radioaktivni izotopi joda.

– Primjena ovog lijeka ne preporučuje se u osoba starijih od 40 godina, jer kod njih nema povećanog rizika od nastanka raka štitnjače nakon izloženosti radioaktivnom zračenju, a rizik od nuspojava povezanih sa stabilnim jodom povećava se s godinama. Kalijev jodid treba primijeniti nedugo prije izloženosti ili što je prije moguće nakon izloženosti radioaktivnom jodu, unutar jednog do dva sata. Zaštitni učinak kalijevog jodida traje 24 sata – pojašnjavaju.

Svaka se država članica EU priprema za taj scenarij, kaže Tonči Tadić, fizičar i političar te bivši saborski zastupnik, no kaže da ne razumije zašto bi netko sam kupovao jod kada to uglavnom nabavlja država. Uz to, napominje, Hrvatskoj također niti ne prijeti izravna opasnost od radioaktivnog zračenja.

image

Tonči Tadić

– Strah je iracionalan kad se radi o bacanju nuklearne bombe u Ukrajini, što se po mom mišljenju neće dogoditi jer bi za to Rusija imala mnogobrojne negativne posljedice – ekonomske, političke, pa i okolišne. Sve što bi se dogodilo nakon toga na tlu Ukrajine ostalo bi locirano u Ukrajini – objašnjava Tadić te navodi da, primjerice, japanski gradovi udaljeni 30-ak kilometara od Hirošime i Nagasakija na koje je bačena atomska bomba nisu imali nikakvih posljedica.

Međutim, ono što Tadić smatra da bi potencijalo moglo stvoriti problem su napadi na neku od ukrajinskih nuklearnih elektrana, budući da je Rusija počela uništavati ukrajinsku energetsku infrastrukturu. No i tada bi većina štete ostala na ukrajinskom tlu jer zračna strujanja prenose radijaciju prema jugu i istoku, a ne prema Hrvatskoj i ostatku Europe, kaže Tadić.

– Jod služi za to da spriječi unos radioaktivnog joda iz okoliša u štitnjaču i ošteti je. Međutim, radioaktivni jod se razvija u nuklearnim elektranama u prisustvu golemih količina goriva i tijekom dugotrajnog rada nuklearne elektrane. To su tone goriva i mjeseci rada, a u slučaju nuklearne eksplozije imamo posla s vrlo malom količinom goriva i reakcije koja ne traje mjesecima nego par mikrosekundi pa se jod ne stigne razviti. No ljudi miješaju jedno i drugo, sjećaju se Černobila i ondašnje potrage za jodom i to poistovjećuju is nuklearnim ratom – kaže Tadić.

Nema mjesta panici

Ako bi zbilja došlo do nuklearnog rata i velikih razaranja, onda jod tu ne pomaže jer će ionako sve biti uništeno, smatra Tadić.

– Realan problem jedino može biti napad na nuklearke černobilskog tipa uz granicu Poljske, ostalo je nebitno – dodaje Tadić, ali napominje da bi i tada radijacija došla do nas jedino ako vjetrovi jednim dijelom skrenu prema nama te ako kiša iz oblaka ne ispere radioaktivnu prašinu.

U HALMED-u također upozoravaju da se kalijev jodid izdaje isključivo na liječnički recept, nije učinkovit kao preventivna terapija te ga građani ne smiju uzimati na svoju ruku. Isto napominju i u Gradskoj ljekarni Zagreb.

– Važno je naglasiti kako postoje službeni protokoli mjerodavnih tijela u slučaju nuklearnih katastrofa, i nema smisla unaprijed pokušavati nabaviti ovaj lijek jer, kao i svaki lijek, sa sobom nosi rizike i moguće nuspojave, i njegovo izdavanje je strogo kontrolirano, isključivo uz recept – upozoravaju iz Gradske ljekarne Zagreb.

Stoga, zaključuje Tadić, ne treba bespotrebno piti jod.

21. studeni 2024 19:00