S jedne strane neslaganja obitelji s mirovinskim fondovima koji su dioničari tvrtke, a s druge strane sve glasnija nagađanja o prelasku tvrtke u ruke potencijalnih preuzimača snažno sugeriraju da bi se uskoro moglo dogoditi preslagivanje u vlasničkoj strukturi i odlazak obitelji Varga
Stabilno i sigurno poslovanje Grupe Čakovečki mlinovi, kojoj prodaja zadnjih godina raste, sigurno može zadovoljiti njezine dioničare. Pa ipak, prošlog tjedna mediji su pisali o mogućoj prodaji dionica bračnog para Varga – Ružice i Stjepana, koji imaju 13,11 posto, odnosno 13,42 posto dionica. Ukupno dakle 26,53 posto. Zašto izlaze iz vlasničke strukture teško je reći, ali u pozadini svega čini se da je razlog istek mandata članova Nadzornog odbora, koji je kontrolirala, kaže jedan Čakovčanin, obitelj Varga.
Naime, istog dana – 24. travnja, kada je održana sjednica Nadzornog odbora kompanije, istekao je mandat čak šestero od sedmero članova: Stjepanu Vargi (predsjednik), Marku Oreškoviću (zamjeniku predsjednika), Mariji Drvoderić, Katarini Varga, Vladimiru Buliću i Damiru Metelku. Ujedno je NO usvojio prijedlog da se na sljedećoj sjednici Glavne skupštine kompanije izaberu četiri kandidata za članove Nadzornog odbora: Marija Drvoderić, Katarina Varga, Vladimir Bulić i Stjepan Varga.
U najmanju ruku to znači da obitelj Varga nije imala namjeru tek tako izaći iz vlasničke strukture, ali onda su mediji objavili da se za preuzimanje njezina vlasničkog udjela pregovara sa Zagrebačkim pekarnama Klara, koje bi u tom slučaju, realizira li se ta transakcija, imale 26,53 posto dionica i morale bi podnijeti obavezujući ponudu preostalim dioničarima.
Nesporazum s mirovincima
Ipak, do toga treba proći još vremena. Kako nam je neslužbeno rekao jedan od suvlasnika, čini se da prijedlog o obnovi mandata dosadašnjim članovima Nadzornog odbora neće proći jer se tome protive mirovinski fondovi, koji zajedno imaju 37,93 posto vlasničkog udjela. Pribroji li se tome i Zaba skrbnički račun s 3,2 posto, na što nam ukazuje sugovornik, onda taj vlasnički udio iznosi 41,13 posto. Naime, AZ obvezni mirovinski fond najveći je dioničar kompanije s 18,2 posto, AZ Profit ima 2,9 posto, a PBZ-CO fond (kategorije A i B) ima 16,83 posto. Do zaključenja broja nismo dobili odgovore spomenutih mirovinskih fondova, ali ako je vjerovati našem sugovorniku iz vlasničke strukture, mirovinci će istek mandata iskoristiti za postavljanje svojih ljudi u Nadzornom odboru.
Sadašnji članovi Nadzornog odbora kojima ističe mandat smatraju se ljudima lojalnim Vargi (računajući i sedmu članicu Lidiju Posavec, koja je imenovana 2020. ispred radnika i jedina je koja ostaje u tom tijelu). U novoj konstelaciji snaga, kako kaže naš sugovornik, bračni par Varga mogao bi imenovati tek dva člana Nadzornog odbora, što bi, ako ih zaista podržava Posavec, bilo ukupno tri od sedam članova, što je nedovoljan broj za donošenje odluka za koje Varge smatraju da su dobre za kompaniju. Iako im se nema što zamjeriti kada govorimo o upravljanju kompanijom, barem što se tiče nas izvana, a i Liderov analitičar Nikola Nikšić ne nalazi zamjerke, nesporazumi s mirovinskim fondovima bili su najvjerojatniji okidač da se bračni par Varga odluči na takav potez.
Pritom nije loše podsjetiti da je i prije dvije i pol godine bilo nesporazuma između obitelji Varga i dioničara kada je s čelne pozicije čakovečke trgovačke tvrtke MESS smijenjen Branko Grašić, a poslije je ta tvrtka ugašena (2021.) i pripojena Trgovini Krk. No to ne mora biti povezano s mogućim nesporazumima s mirovincima. Predsjednik Uprave Čakovečkih mlinova Nino Varga, sin Stjepana i Ružice, i član Uprave Marijan Sršen nisu željeli odgovoriti na naš upit s obzirom na to da smo ‘već objavili članak temeljen na spekulacijama‘ na Liderovom webu. O tomu su inače pisali i drugi, pa zašto ne bi i Lider?!
Također smo neuspješno kontaktirali i Nezavisni sindikat Čakovečkih mlinova, na čijem je čelu već spomenuta članica Nadzornog odbora Posavec, a da se nešto ipak događa neizravno nam je potvrđeno iz Zagrebačkih pekarni Klara, iz čije nam je Uprave poručeno da u ovom trenutku nisu ‘u mogućnosti komentirati navedeno‘.
Dakle, niti je potvrđeno niti demantirano. Zasad šute i vlasnici Klare – sisačka tvrtka Mlin i pekare s 41,3 posto dionica, kao i Dragica Plodinec s 24,5 posto i s njom povezana obiteljska tvrtka Plodinec iz Starog Čiča pokraj Velike Gorice s 20,3 posto dionica, što znači da se iza brda ipak nešto valja pa se ne može govoriti samo o nagađanjima.
Oslonac u domaćem tržištu
Čakovečki mlinovi matična su kompanija Grupe, koju čine još Trgovina Krk iz Malinske, virovitički Trgocentar i opatijska pekarska tvrtka Radnik. Matična kompanija na godinu prerađuje 50 tisuća tona pšenice i deset tisuća tona kukuruza u brašno koje se distribuira trima kanalima – maloprodaji, pekarskoj i konditorskoj industriji, a dio odlazi i na stočnu hranu. U pekarama Čakovečkih mlinova u Čakovcu i Oroslavju, zajedno s pekarama Radnik Opatiji, Lovranu i Malinskoj proizvedu više od deset tisuća tona kruha, peciva, kolača i brzo zamrznutih tijesta na godinu. Kompanija ima dva mlina – u Čakovcu i Donjem Kraljevcu, godišnjega kapaciteta 80 tisuća tona. Preuzme li Klara udjele čakovečke tvrtke, trebala bi potvrditi treću poziciju u domaćoj pekarskoj industriji iza Mlinara i Pan-peka, s obzirom na to da je sama kompanija kao matica Grupe ostvarila 31,8 milijuna eura prihoda (238,8 milijuna kuna).
Kompanija se oslanja na domaće tržište, što je vidljivo iz podatka o izvozu, koji čini samo 4,8 posto (u 2021. taj je postotak iznosio 6,2), u Sloveniju, BiH i Mađarsku. Neto dobit pak od tri milijuna eura (22,5 milijuna kuna) znatno je porasla u odnosu na 2021. kada je iznosila 1,8 milijuna eura (13,5 milijuna kuna), pa Klara (bude li suvlasnik) može računati na dividendu.
Možda je za potencijalne preuzimatelje još važniji segment trgovine Grupe Čakovečki mlinovi budući da je on glavni izvor prihoda, kako kaže naš analitičar Nikšić. Cijela je Grupa lani ostvarila 186,7 milijuna eura prihoda od prodaje (1,4 milijarde kuna), što je za 7,5 posto više u odnosu na 2021. godinu. Na trgovinu je otpalo 82 posto.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.