Iako prema riječima osnivača Berislava Borovine upita iz inozemstva ima, splitskoj kompaniji s nišnim know-howom u području kompleksnih građevinskih sanacija i obnova ne žuri se na druga tržišta. Fokus je na organskom rastu i kvaliteti izvedenih radova, a prisutnost na listi 1000 najbrže rastućih europskih tvrtki uglednog britanskog dnevnika to potvrđuje
Sudeći prema stanju zagrebačkih mostova splitska kompanija Spegra inženjering u vlasništvu Berislava Borovine imat će i sljedećih nekoliko godina dosta posla. Taman nakon završetka Savskog (pješačkog) mosta počela je obnova susjednog iznimno frekventnog Jadranskog mosta. Spegra inženjering zajedno s povezanom kompanijom Spegrom iznimno je uspješna obiteljska priča, napominje Liderov financijski analitičar Nikola Nikšić, koja je u graditeljstvu našla vrlo propulzivnu nišu, pogotovo zadnjih godina.
Spegra inženjering osnovan je 1998., a kao članica Grupe Spegra bavi se inženjerskim sanacijama energetskih građevina, mostova i kulturne baštine. Druga članica, Spegra, osnovana 2010. godine (vlasnica supruga Maja Borovina), zadužena je za građenje, projektiranje i nadzor nad gradnjom. Ipak, kao da se pomalo gubi razlika u djelatnostima tih članica Grupe.
Osim Jadranskog i Savskog mosta, Grupa je sanirala zagrebački Most mladosti, stari Čiovski most, ninske mostove, koji su bili potpuno uništeni poplavom vrativši im izvorni izgled... Borovina ističe i franjevački samostan na Kaptolu, zagrebačku katedralu i mnoge druge projekte.
- Jedan od naših najvažnijih projekata obnova je hvarskog Arsenala, za što nam je Europska komisija dodijelila nagradu ‘Europa Nostra‘, najprestižniju u području baštine. Obnavljali smo i Knežev dvor u Dubrovniku, Jupiterov hram u Splitu, Stari most u Mostaru. Gotovo da nema važne povijesne i kulturne građevine na kojoj nismo bili angažirani, ali radili smo i sanacije gospodarskih i hidrotehničkih objekata, na dimnjacima, prugama, aerodromskim pistama... - priča Borovina.
Dodaje da je graditeljstvo poprilično živahno, pa tako i područje sanacije postojećih građevina, ponajprije zbog trenutačne obnove od potresa iz 2020. te zbog rasta financiranja projekata putem EU fondova. I Nikšić veli da je ukupni prihod te djelatnosti u Hrvatskoj od 2018. do 2022. prosječno rastao 32,4 posto na godinu, što tu djelatnost svrstava u najuži krug onih s najvećim rastom.
Grupa Spegra jako dobro posluje, lani se našla na listi 1000 najbrže rastućih europskih tvrtki prema Financial Timesu.
– Budući da je ukupni financijski dug kao zbirna vrijednost dugoročnih i kratkoročnih obveza po kreditima od 1,4 milijuna eura (10,5 milijuna kuna) znatno manji od stanja novca na računima, a imajući u vidu i iznimno dobre vrijednosti svih kvalitativnih pokazatelja financijskog poslovanja, Spegra je bankama itekako dobrodošao korisnik bankarskih proizvoda i usluga, i na temelju njih bi trebala osigurati povoljne uvjete za financiranje svojih ulaganja i razvojnih projekata – ističe Nikšić.
Ukupan prihod Grupe Spegra lani je iznosio 19,6 milijuna eura (147 milijuna kuna). No, gledajući pojedinačno, Spegri inženjeringu, na čijem je čelu Maja Borovina (zamijenila oca Berislava 2020.), zadnjih godina padaju prihodi (lani 2,3 milijuna eura ili 17,3 milijuna kuna), a Spegri, čiji je direktor Berislav (suvlasnici su Spegra inženjering i Maja Borovina), rastu (lani su iznosili 17,4 milijuna eura ili 130,5 milijuna kuna). Pitali smo što je razlog tome, ali nismo dobili konkretan odgovor, osim da ‘Grupa Spegra ima utvrđenu dugoročnu strategiju i plan razvoja poslovanja te su promjene u prihodima tvrtki očekivane i kontrolirane‘. Spegru je osnovala Maja Borovina, supruga Berislava Borovine koji joj se 2020. pridružio u vlasništvo preko svoje tvrtke Spegra inženjering, a upravo od tada počinje njezin nagli rast prihoda pa možemo pretpostaviti da je taj bračni par težište stavio na zajedničku kompaniju. Prihodi Grupe pak neznatno su veći u usporedbi s prihodima u 2021., a dobit je prije oporezivanja iznosila skoro 2,5 milijuna eura (19 milijuna kuna), što je niže od 2021. godine. Razlozi su brojni, manje-više poznati, ali Borovina napominje da su i dalje na razini koja omogućuje stabilan i pozitivan razvoj poslovanja.
– Obnova koja je uslijedila nakon potresa koji su pogodili središnju Hrvatsku u 2020. utjecala je na strukturu naših prihoda tako da, primjerice, prihodi od sanacija kulturno-povijesnih objekata posljednjih godina imaju velik udio u ukupnim prihodima u odnosu na razdoblje prije potresa. Naglašavam da smo i dalje angažirani na različitim tipovima objekata, ali svaka godina donosi neke nove potrebe na tržištu – objašnjava Borovina.
Ove godine očekuje rast prihoda od minimalno deset posto. Inače, sav prihod Grupa ostvaruje u Hrvatskoj, dobrim dijelom i od javnih ponuditelja. Ove godine udio prihoda od javnih ponuditelja trebao bi biti manji od 50 posto. No naš sugovornik ističe da su ipak prepoznati i u inozemstvu, gdje gaje izvrsne odnose s tvrtkama iz graditeljske niše. Brojni kontakti ostvareni su, kaže, na nedavno održanom MIPIM-u, najvećem svjetskom nekretninskom sajmu u Cannesu, a i inače, tvrdi, imaju česte upite i pozive iz inozemstva.
Cijeli tekst možete pročitati u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.