Piše: Anamarija Mujanović
Nakon nekoliko mjeseci najavljivanja i službeno je pokrenuta prva hrvatska nacionalna udruga startupova pod nazivom CRO STARTUP. Ovim povodom u prostorijama novog Algebrinog kampusa održana je prva konferencija na kojoj su uz organizatore i upravu udruge sudjelovali i predstavnici startupova kao i predstavnica estonskog startup ekosustava Eve Peeterson.
U uvodnom govoru, predsjednica udruge Hajdi Ćenan istaknula je da je cijela poanta ove organizacije povezivanje i dijeljenje vlastitih iskustava među predstavnicima startup kompanija.
- Postigli smo određene stvari posljednjih nekoliko mjeseci otkad smo najavili osnivanje, ali ovo je prvi događaj, konferencija, koji bi trebao osnažiti zajednicu i podijeliti iskustva i znanja i širu sliku. Do sada je sve to bilo jedan na jedan, na kavi ili ručku – rekla je Ćenan.
Eve Peeterson, predstavnica udruge Startup Estonia prva je pokazala primjere dobre prakse te je istaknula da je potrebno imati dobru pravnu regulativu za daljnje razvijanje novih startup tvrtki.
U Estoniji su se tako udružili brojni predstavnici tvrtki i sastavili vladi prijedlog za uvrštavanje startupova u ekonomiju, a posljedica ovog prijedloga je i imenovanje IT ministra.
- Hrvatska je bila jedina država članica EU bez Startup organizacije. Iako postoji nekoliko manjih organizacija, bilo je potrebno osnovati nacionalnu udrugu koja bi pomagala početnicima i koja bi za njih bila polazišna točka – rekla je Ćenan.
S obzirom da nitko ne može znati sve, CRO STARTUP je u upravi okupio ljude iz različitih područja djelovanja. Osim predsjednice udruge Hajdi Ćenan, članovi su i Maja Brkljačić (AlgebraLAB), Darko Jovišić (Robotiq.ai), Božidar Pavlović (Jackie agency), Mario Frančešević (SeekandHit), Srđan Kovačević (Orqa) te Nikola Pavešić iz Infobipa kao i Marijana Šarolić Robić iz Odvjetničkog ureda MSR.
- Stresno je osnovati startup i zato smo mi tu, da se družimo i pružamo podršku drugima – rekao je Jovišić te nadodao da je vrlo važno imati mentora koji će savjetovati i povezati startupove s potencijalnim klijentima.
Članovi uprave istaknuli su i da žele potaknuti mrežu poslovnih anđela te da žele hrvatske startupove učiniti prepoznatljivim na svjetskom tržištu.
Drugi dio konferencije obilježio je panel 'Tri generacije startupova' na kojem su sudjelovali Hrvoje Ćosić iz Aircasha, Anto Širić iz Sportreacta te Matija Žulj iz Agrivija. U razgovoru su prokomentirali koliko se toga promijenilo u zadnjih 10-ak godina i usporedili situaciju u pokretanju i vođenju startupa tada i danas.
Svi govornici složili su se da u Hrvatskoj nedostaje suradnje između korporacija i startupova jer velike korporacije i državne tvrtke nerijetko surađuju sa startupovima. Važna stvar koja se promijenila u tri generacije startupova je pristup informacijama, no najveći problem je i dalje administracija na koju se troši previše vremena, a to vrijeme bi moglo biti iskorišteno za napredovanje.
Nakon panela o 3 generacije hrvatskih startupa, Božidar Pavlović se dotaknuo teme financiranja, ali kroz prizmu promišljanja kada bi startupi trebali, a kada ne prihvatiti ponuđene uvjete, i što su neki ključni momenti o kojima treba razmišljati prilikom prikupljanja sredstava.
Svoja iskustva podijelili su i Daniel Ackermann iz Degordiana i Vedran Vukman iz Revuta.
Ackermann je govorio koliko je različito voditi agencijski i produktno orijentirani biznis te što su sve naučili iz pokretanja Mediatoolkita prije 10 godina te kako su svoje iskustvo primijenili u pokretanju Stethoscopea.
Vukman je ispričao nešto o kripto svijetu, posebice NFT-u, te o tome kakvi se sve novi i neočekivani biznis modeli pojavljuju naslonjeni na tu tehnologiju.
Događanje je zaključeno vrlo važnom temom o tome kako je bitno pokušati te, čak i ako se ne uspije, koliko su iskustvo i lekcije koje se time dobiju su važne za neke buduće projekte. O tome je pričao Zijad Redžić iz Serengetija kojem neuspješno iskustvo pokretanja vlastitog startupa prije nekoliko godina sada neizmjerno koristi u poslu.