Addiko banka nedavno se našla u središtu jednog od najuzbudljivijih pokušaja preuzimanja u recentnoj povijesti bankarstva u Hrvatskoj. Što su najveće prednosti te banke, ali i kakvi je rizici u poslovanju očekuju razgovarali smo s Anom Dorić Škevom, članicom Uprave zaduženom za rizike. Bila je sudionica Liderove konferencije ‘Žene u biznisu‘, a iza nje je 19 godina duga karijera, od Ministarstva financija i Financijske agencije do Addiko banke.
Kakvi su poslovni rezultati Addiko banke u dosadašnjem dijelu godine?
– Poslovne rezultate promatramo kvartalno i mogu reći da su u prva tri tromjesečja ove godine ostvareni vrlo dobri rezultati. Prošla godina bila nam je rekordna, ali iz trenutačnih podataka proizlazi da će to biti 2024. godina. U kamatnom prihodu bilježimo 20 posto bolji rezultat nego u istom lanjskom razdoblju.
Addiko na hrvatskom tržištu ima udjel od tri posto. Zadovoljava li vas ta pozicija?
– Prema regulatornim mjerilima Addiko je sistemski važna banka. Promjenom poslovnog modela koji je uveden 2016. godine, kad je banka promijenila naziv u Addiko, odmakli smo se od modela univerzalne banke prema banci specijalistu. Taj poslovni model sad pokazuje rezultate o kojima sam govorila i funkcionira na hrvatskom tržištu u fokus-segmentima. Zašto je to važno? Zato što kad pogledate rast u fokus segmentima – potrošačkom kreditiranju te financiranju malih i srednjih poduzeća – tada naši tržišni udjeli ovisno o segmentu iznose od šest do osam posto uz tendenciju postupnog rasta. Što se tiče zadržavanja udjela, činjenica jest da je tržište limitirano, konkurencija je velika, a regulatorni zahtjevi su takvi da se praktički svako zaduživanje potrošača strogo promatra. Upravo strategija specijalista omogućuje razvoj konkurentnih prednosti u strateškim segmentima. Prednost ove banke i ono na čemu jako mnogo radimo korporativna je kultura i način na koji se proizvodi razvijaju. Naši timovi u nekoliko tjedana mogu osmisliti novi proizvod i u potpunosti ga regulatorno uskladiti.
Addiko je nedavno bio u središtu pokušaja preuzimanja od Nove ljubljanske banke. Slovenska banka ne krije da je zanima ulazak na hrvatsko tržište, na kojem je trenutačno 20 banaka. Koliko prema vašem sudu ima mjesta za novog igrača?
– Addiko je u Hrvatskoj u vlasništvu holdinga koji je već godinama uvršten na Bečku burzu. Može se očekivati da će pokušaja biti i u budućnosti s obzirom na to da se strategijom koju smo se usudili provesti može postizati dobar poslovni rezultat, što smo i dokazali. Stoga, vjerujem da će i dalje biti interesa. Hoće li to biti NLB ili netko drugi, to ne znam. Mogu reći da se među našim zaposlenicima tijekom NLB-ove ponude nije osjetio nikakav nemir, sigurni su u ono što Addiko jest i svjesni su da tko god kupi banku, kupit će je zbog onoga što ona jest. Moguće preuzimanje ne promatram kao nešto loše, već kao pozitivan interes za nešto kvalitetno.
Addiko je na tržištu prepoznat ponajprije po gotovinskim kreditima. Kakva je ova godina što se tiče te vrste plasmana?
– Gotovinski krediti nastavljaju trend iz prošlih godina. U prosjeku ti su krediti na rok od pet godina i s obzirom na to da se tijekom godina dio tih kredita otplati, očito je da se i zanavljaju. U javnom prostoru sve se češće govori da se građani snažno zadužuju. Regulativa je u tom dijelu, mogu reći, brutalna. Omjer prihoda i duga kućanstva strogo je reguliran. Kod potrošačkih kredita ne vidim rizike ako se potrošačima jasno i transparentno objasni sve što se može dogoditi s njihovom kreditnom zaduženošću. Drugim riječima, educiraj, upoznaj, objasni kako bi potrošači znali što potpisuju. Ono što je u digitalnom svijetu važno, a što primjećujemo i u svom poslovnom modelu je da se mora osigurati verifikacija podataka koje dobijete od klijenata. Mislim da je to nužnost.
Hrvatska narodna banka je prije nekoliko mjeseci objavila kako smatra da je rast gotovinskih kredita presnažan i da ih banke odobravaju uz preveliki omjer duga u prihodu. Smatrate li da HNB ‘puše na hladno‘?
– HNB bi kao supervizor, da je takvo što vidljivo iz izvješća koje mu dostavljaju banke, poduzeo neke regulatorne mjere. Došla bi, primjerice, okružnica kao u slučaju ukidanja prešutnih prekoračenja. Tim više, ako pogledate udio neprihodujućih kredita u segmentu potrošača, on iz godine u godinu pada. Konkretno, taj udjel u Addiko banci pada između dva i tri postotna boda na godinu..
U slučaju pojave negativnoga ekonomskog scenarija, vidite li neke posebne rizike za domaći bankarski sektor?
– Kao prvo, treba naglasiti da je bankarski sektor u Hrvatskoj jedan od najotpornijih u Europskoj uniji zbog vrlo visoke kapitaliziranosti. Rizik su uvijek kamatne stope jer se dotiču obje strane, i aktive i pasive. Ipak, najveći rizik koji vidim je kreditni rizik, gdje su ključ uspjeha alati za monitoring portfelja, sposobnost kreditne institucije da podešava svoja pravila odobrenja i pravila naplate i restrukturiranja. Nije dovoljno razviti proizvod, lansirati ga na tržište i više se njime ne baviti. Morate za svaki kanal prodaje, za svaki proizvod i segment imati kontinuirani monitoring. Spomenula bih i operativni rizik. To je područje koje zvuči jednostavno, ali je vrlo kompleksno. U nj ulaze, između ostalog, različiti kibernetički rizici i računalne prijevare. U zadnjih nekoliko godina pokazalo se da su klijenti najmanje oprezni u tom dijelu. Na kraju, najviše regulative, uz onu za kreditni rizik, u posljednje je vrijeme došlo upravo u području kibernetičkih rizika.
HNB je naložio bankama da ne smiju naplaćivati naknadu za osnovni račun. Imate li procjenu kako će to utjecati na Addikove prihode i namjeravate li podići ostale naknade?
– HNB je naložio bankama i da naprave metodologiju obračuna svih naknada, a rok je do kraja ove godine te to smatram pozitivnim jer će se povećati transparentnost. Mogućnost da građani prime i podignu primanja bez naknade pozdravljamo, a ostalo treba pustiti tržišnoj utakmici.
Domaći financijski sektor od iduće godine mora biti usklađen s Uredbom EU-a o digitalnoj operativnoj otpornosti (DORA). Što je Addiko banci bio najveći izazov u procesu prilagodbe?
– Proces prilagodbe je u vrlo intenzivnoj fazi rada. Počeli smo se pripremati vrlo rano, napravili analizu što nam nedostaje jer je DORA u principu nadogradnja postojeće infrastrukture. Uzeli smo i dio vanjskih suradnika da ubrzamo proces i do 17. siječnja planiramo biti usklađeni i s regulatornim i s tehničkim standardima. Kod ovako velikih projekata uvijek postoji razdoblje učenja, tako da je naš cilj u zakonskom roku isporučiti ono što je regulatorni minimum, a da nakon toga vidimo koje ćemo dijelove infrastrukturno morati nadograđivati. Općenito se unazad sedam godina upravljanje rizicima IKT tehnologije osvijestilo u bankama. Kad je došla DORA, za nju smo već bili spremni, ne toliko u implementaciji, već da bismo je odradili kao projekt. Ono što će biti najvidljivije prema van je nova strategija digitalne otpornosti.
Izmjenama Zakona o kreditnim institucijama predlaže se da banke dio godišnjeg prihoda usmjere u podizanje financijske pismenosti. Što Addiko planira učiniti?
– Rekla bih da je pozitivno što će se to ugraditi u zakon. Većina banaka ionako već investira u to područje. Primjerice, tinejdžeri danas gotovo sve plaćaju karticama i često nemaju osjećaj da su potrošili neki iznos. Putem tog programa toj se populaciji može objasniti što znači zaraditi i potrošiti. Recentno istraživanje Addiko banke pokazalo je da građani međusobno ne razgovaraju o financijama te da se njih više od 60 posto slaže da bi razgovarajući o novcu sa svojim najbližima i prijateljima mogli donositi bolje financijske odluke. To je platforma na kojoj mi u Addiko banci u budućnosti želimo osnažiti građane da samouvjereno i informirano pričaju o financijama i donose kvalitetnije financijske odluke.
Sudjelovali ste kao panelistica na konferenciji ‘Žene u biznisu‘. Kako Addiko banka pomaže svojim zaposlenicima doći u ravnopravniji položaj i kako im omogućuje napredovanje?
– Ta je tema posebno zastupljena u strategiji Addiko banke i osobno se rado zauzimam za nju. Addiko banka već nekoliko godina ima u primjeni Politiku raznolikosti i uključenosti, koja nam pomaže u stvaranju raznolika organizacijskog okružja bez diskriminacije, a razlike među nama shvaćamo kao bogatstvo i nepresušan izvor inspiracije. Tako, recimo, imamo članicu Nadzornog odbora Addiko banke, a ja sam jedna od tri člana Uprave od 2022. godine. Takva korporativna kultura utječe i na jednakost plaća. Posebno nam je drago da nam je kao jednoj od prvih tvrtki u Hrvatskoj početkom ove godine uručen certifikat Equal Pay Champion, a nedavno smo uspostavili strateško partnerstvo s udrugom Women on Boards Adria (WOBA), s ciljem unaprjeđenja rodne ravnopravnosti u poslovanju, upravnim odborima i na liderskim pozicijama.
Sadržaj nastao u suradnji s Addiko bankom.