Mojim imenovanjem naoko vidljive promjene su u pristupu timu i organizaciji sektora, suradnji s drugim sektorima te stalnom komuniciranju o zajedničkim ciljevima. Najprije smo uspostavili jasna pravila u određivanju prioriteta i odgovornosti, a za svaki korak osmislili smo i ‘plan B‘ kako bismo smanjili rizik od neuspjeha
Neka istraživanja govore da tvrtke u kojima udio žena na upravljačkim pozicijama iznosi 30 do 40 posto, između ostalog, imaju i veće izglede za bolje financijske rezultate. Veći broj žena na rukovodećim mjestima cilj je i Addiko banke budući da ih do 2024. planira postaviti na više vodećih položaja te u Nadzorni odbor.
Takav je put potvrđen i 2022. imenovanjem Ane Dorić Škeva članicom Uprave zaduženom za rizike. Govoreći o rizicima financijskog tržišta i kibernetičkoj sigurnosti, Dorić Škeva osvrnula se i na promjene koje je uvela u Addiko banku te ESG (enviromental, social and governance – okoliš, društveno i korporativno upravljanje) strategije.
Koji su rizici danas najveći izazov na financijskom tržištu?
– Na hrvatskom financijskom tržištu kreditni rizik (rizik nemogućnosti plaćanja dospjelih obveza) i dalje je najveći rizik kojem su banke izložene. Međutim, s rastom referentnih kamatnih stopa sve je veći i kamatni rizik te s time povezani kamatno inducirani kreditni rizik, jer smo svjesni da je vrijeme povijesno niskih kamata iza nas.
Uz navedene ‘financijske‘ rizike, banke se u zadnje vrijeme sve više susreću i s rizicima koji proizlaze iz različitih prijevarnih radnji te rizicima informacijske sigurnosti. To su, primjerice, internetske krađe podataka (phishing), instalacije štetnog softvera (malware) i slične štetne prakse, gdje su uz kontinuiranu, usudila bih se reći i naprednu i sustavnu obaviještenost i spremnost banaka, potrebni svijest i oprez kod krajnjih korisnika te svih potrošača koji rade transakcije.
Kako se financijske organizacije bore s njima?
– Banke imaju uspostavljene procese identifikacije, monitoringa i upravljanja navedenim rizicima. To su sastavni dijelovi sveobuhvatnih strategija upravljanja rizicima i ključni su dokumenti svake kreditne institucije. Pritom banke upotrebljavaju različite sofisticirane alate kako bi smanjile ili spriječile identificirane rizike.
Upravljanje rizicima, između ostalog, uključuje kontinuirano nadziranje kvalitete portfelja uz upotrebu naprednih matematičkih i statističkih metoda, aplikativnih i bihevioralnih modela te povezanih procesa kojima se osigurava donošenje adekvatnih odluka i pravodobnih mjera.
Koliko je moguće smanjiti rizike?
– Rizici su neizbježni te s kontinuiranim razvojem financijskog sustava i usluga u ponudi postaju sve kompleksniji. Valja imati na umu da su ‘prevaranti uvijek korak ispred‘, što se jako često može čuti ili pročitati u medijima. Međutim, upravo kontinuirano, neprekidno podizanje svijesti o postojanju takvih rizika, uz definiranje robusna procesa upravljanja i kontrole rizika te adekvatnih mitigacijskih mjera, ključni su koraci koji omogućavaju minimiziranje nastanka rizika. Osiguravaju također da ako i nastanu, njihov negativan učinak neće biti poguban za financijsku instituciju, odnosno krajnjega korisnika.
Kako uspješno upravljati rizicima u bankarstvu?
– Jedan od ključnih koraka je uspostavljanje robusna okvira za kontrolu i upravljanje rizicima. Banke tako osiguravaju da su potencijalni rizici u skladu s apetitom rizika, odnosno da postoji primjeren i održiv omjer između očekivanih trenutačnih i budućih koristi te preuzetih rizika.
Navedeno je i uvelike regulirano važećim zakonskim odredbama pa su banke obvezne prilagoditi svoje procese upravljanja i kontrole rizika kako bi bile adekvatno usklađene s regulatornim zahtjevima. Tako da je pred bankama velik izazov: s jedne strane moraju zadovoljiti podosta minimalnih regulatornih normi, a s druge strane to daje sigurnost cjelokupnom financijskom tržištu jer se smanjuje vjerojatnost neočekivanih problema većih razmjera preko noći.
Kako određujete strategiju zaštite od rizika?
– Strategija rizika krovni je dokument koji definira maksimalni apetit banke prema rizicima. Ona proizlazi iz poslovne strategije banke te definira minimalne standarde koje je potrebno osigurati kako bi kvaliteta portfelja banke bila na željenim razinama. Sama strategija rizika definirana je minimalnim regulatornim zahtjevima (adekvatnost kapitala, omjeri likvidnosti, velike izloženosti, financijska poluga i sl.) te internim apetitom za preuzimanjem rizika.
Sagledavajući obje komponente, banka definira spektar limita te definira eskalacijski proces i mitigacijske mjere u slučaju njihova proboja. Tako se osigurava da menadžment banke dobije pravodobne informacije u cilju donošenja adekvatnih korektivnih mjera za ispunjenje osnovnih postulata strategije. To u praksi funkcionira kao jedan jasan proces u kojem je početak usvajanje strategije od nadzornih tijela banke, njezino redovito ažuriranje te stalno praćenje kretanja i ponašanja putem definiranih pokazatelja uspješnosti u odnosu na postavljene limite.
Kako time štitite svoje stranke i partnere?
– Štitimo ih višestruko i konstantno. Kontinuiranim obavještavanjem podižemo njihovu svijest o opasnostima, istodobno se koristeći naprednim i certificiranima alatima za prevenciju i detekciju. Uz to se omogućava pravodobnost i dostupnost informacija, primjerice putem kontaktnog centra ili push notifikacije na digitalnim kanalima, a sudjelovanjem na aktualnim konferencijama i panelima te kreiranjem raznih edukativnih materijala svoja iskustva dijelimo i široj javnosti. Dodatno, u dijelu kreditnog rizika posebno se štite potrošači jasnim informiranjem o proizvodu koji ugovaraju.
Danas je velik rizik i kibernetička sigurnost.
– Banka ima dedicirane timove koji se bave uspostavom sustava i mjera informacijske sigurnosti. Aktivna edukacija zaposlenika jedan je od stupova u osiguravanju zaštite od kibernetičkih napada. Addiko banka primjenjuje zaštitne mjere i napredne programe kako bi osigurala povjerljivost, cjelovitost i dostupnost informacija i informacijskog sustava te time zaštitila svoje klijente i cjelokupno poslovanje. To je redoviti predmet i nadzora koji pokazuju postoje li područja za unapređenje, kao treća linija obrane. U konačnici, kibernetičke prijetnje ne mogu se potpuno otkloniti. Stoga banka kontinuirano radi na razvoju i primjeni mjera aktivne kibernetičke obrane te održavanju adekvatne razine kibernetičke sigurnosti, u skladu sa svojom strategijom digitalne banke.
Koje ste promjene donijeli u Addiko banku?
– Naoko vidljive promjene su u pristupu timu i organizaciji sektora, suradnji s drugim sektorima te kontinuiranoj komunikaciji o zajedničkim ciljevima. Najprije smo uspostavili jasna pravila u određivanju prioriteta, a za svaki korak osmislili smo i ‘plan B‘ kako bismo smanjili rizik od neuspjeha. Svoje strateške ciljeve jasno smo podijelili na uloge i odgovornosti unutar timova te tako ostvarili sinergije koje nam olakšavaju dnevni posao.
Osim toga, uključili smo i kontrolnu funkciju u praćenje svojih dnevnih i tjednih rezultata kako bismo stigli pravodobno reagirati prema potrebi. Na posljetku, implementirali smo nova IT rješenja u svoje osnovne procese rada kako bismo dodatno optimizirali svoje resurse i osigurali automatske kontrolne mehanizme. U karijeri, posebice njezinu početku, vjerujem da sam imala sreću što su me tijekom pripravničkog staža nadređeni izlagali novim i izazovnim situacijama te me tako odgojili u poslovnom smislu i naučili razmišljati.
Nisu mi davali ograničenja poput ‘tako se oduvijek radi ovdje‘, već prilike za rast. To je brži, intenzivniji i naporniji put, ali djeluje ako čovjek ima motivacije i volje uložiti trud. U karijeri nisam mijenjala mnogo poslodavaca, a kad bi se to dogodilo, to je bilo kad više nisam osjećala adrenalin i uzbuđenje u obavljanju svakodnevnih zadataka jer sam uvijek težila izazovnom poslovnom okružju. Smatram da se prolazeći kroz izazove najbolje uči i sve ono što danas znam usvojila sam zahvaljujući takvom pristupu, koji je ujedno postao dio mene. Sve to ne bi bilo moguće ostvariti bez podrške i razumijevanja obitelji.
Zašto suvremeno poslovanje uključuje ESG?
– Vjerujem da je to zato što se velike promjene ne mogu dogoditi odjednom, a da su materijalno važne i osjetno vidljive. Obveza implementacije i donošenja ESG strategija u okviru svjetskih industrija i velikih korporacija trebala bi najbrže pridonijeti tomu da promjene u ponašanju dovedu do konkretnog cilja. Kao pojedinci svoj doprinos ponajviše možemo dati na komponentama okoliša i društva, međutim, manje je učinkovit i dugoročan pa je na suvremenim svjetskim organizacijama da te promjene nastoje realizirati svojim strateškim odrednicama.
Upravo te institucije će odraditi i edukativni dio svojih zaposlenika, a tako i njihova obiteljskog okružja. Tako je pri upravljanju rizikom Addiko banka, usmjerenosti na potrošačko kreditiranje i kreditiranje malih i srednjih poduzetnika, već odradila velik dio planiranih aktivnosti. Primjerice, uvedena je limitiranost kreditnih politika u vidu ograničavanja financiranja industrija s velikim učinkom na ESG rizike, u postupcima odobravanja plasmana uključuje se i utjecaj potencijalne izloženosti klijenta ESG rizicima te se potiču financiranja zelenih proizvoda.
*Sadržaj nastao u suradnji s Addiko bankom