Konkurencija u javnoj nabavi u 27 zemalja EU-a oslabila je u proteklih deset godina, uz znatno više javnih natječaja sa samo jednom prijavljenom kompanijom i učestalom praksom izravnog dogovaranja nabave, utvrdio je europski revizorski sud.
Konkurencija u javnoj nabavi ključna je za ekonomično raspolaganje novcem poreznih obaveza, a većina zemalja EU-a bilježi ‘nezadovoljavajuće‘ rezultate, koji se očituju u sve manjem broju ponuđača i izravnoj dodjeli poslova, upozorili su revizori.
Naglašavaju i veliki broj natječaja na koje se javio samo jedan ponuđač, dodajući da je trend dosegnuo vrhunac 2021. godine kada su vlade čak 42 posto poslova povjerile kompaniji koja se jedina prijavila na natječaj.
Broj natječaja sa samo jednim ponuđačem gotovo se udvostručio od 2011., a broj kompanija sudionika gotovo prepolovio, s otprilike šest na tri po natječaju, utvrdili su revizori.
Vlade su često i zaobilazile raspisivanje javnog natječaja i tražile ponudu u izravno kontaktu s određenom kompanijom ili više njih, utvrdio je revizorski sud.
- Izravna dodjela poslova dozvoljena je samo u vrlo specifičnim okolnostima i trebala bi biti iznimka - podsjećaju revizori, a dogodilo se upravo suprotno i gotovo sve države članice češće su izravno dodjeljivale poslove.
U 2021. izravno dodijeljeni poslovi činili su oko 16 posto postupaka nabave, utvrdila je ECA.
- Nije porastao ni udio ugovora dodijeljenih malim i srednjim poduzećima i većinu ugovora ponovo su dobivali ponuđači s najnižom cijenom, što pokazuje da se rijetko uzimaju u obzir izraženo strateški aspekti (primjerice ekološki, društveni i inovacijski) - objavila je ECA.
Na kraju promatranog razdoblja, u 2020. godini, daleko je najviše javnih natječaja s jednim ponuđačem zabilježeno u Sloveniji, polovina, a najmanje u Švedskoj, samo devet posto.
Hrvatska je u skupini sa Slovačkom, Ciprom, Latvijom, Bugarskom i Portugalom sa četvrtinom natječaja s jednm ponuđačem u 2020.
Bugarska pak prednjači u izravnom dogovaranju nabave, s 28,2 posto udjela takvih poslova, a blizu su i Slovenija i Cipar s oko 25 posto. U Švedskoj i na Malti takva je praksa gotovo zanemariva, s udjelom izravno dogovorenh poslova od 0,2 odnosno 0,6 posto.
Hrvatska je uz bok Portugalu sa 6,6 posto izravno dogovorenih poslova nabave u 2020.
Malta je prednjačila sa čak 90 posto poslova dodijeljenih malim i srednjim poduzećima, a na drugom je raju ljestvce Grčkka, talja portugal i Francuska s nešto više od 40 posto.
Hrvatska je na javnm natječajma u 2020. dodijeliila polovinu poslova maliIm i srednjim poduzećima, kao i Danska, a blizu su i Austrija i Njemačka, pokazuju podaci revizorskog suda.