Ukratko
StoryEditor

Gospodarenje biootpadom: Dionici nisu svjesni njegova potencijala

29. Studeni 2024.
Postoji velik prostor za napredak u uvođenju sustava koji ne samo da smanjuju količinu otpada na odlagalištima već i omogućuju korištenje biootpada kao vrijednog resursa za kompostiranje ili proizvodnju energije

Žele li doznati kako održivost izgleda u praksi, gradski i uredi javnih kompanija kojima je ta tema često na dnevnom redu pogled bi trebali usmjeriti prema istoku Lijepe Naše, točnije gradu Daruvaru. Naime, prije pet godina daruvarsko je komunalno poduzeće Darkom u suradnji s kompanijama SLK Projekt i ConsultAre odlučilo provesti pilot-projekt odvojenoga prikupljanja biootpada. U početku u projekt je bilo uključeno 96 stanara, ali vrlo se brzo proširio na cijeli grad, tako da su prikupljene količine otpada s 18 tona na godinu narasle na čak 350 tona, i taj broj nastavlja rasti. Osim uigrane suradnje između Grada Daruvara i Darkoma te primjene modernizirane infrastrukture, koja uključuje ventilirajuće kantice i biorazgradive vrećice prilagođene za odvojeno prikupljanje u stambenim zgradama i kućama, taj impresivni uspjeh rezultat je i kontinuirane edukacije građana svih dobnih skupina. Daruvarčani su tako svoj grad pozicionirali kao uzor održivosti u cijeloj Hrvatskoj te pokazali da odgovorno postupanje s biootpadom ne pridonosi samo zaštiti okoliša već je i jamstvo cirkularne ekonomije, pa tako i financijske koristi.

Povrat ulaganja

Kako nam je objasnio Marko List, direktor tvrtke ConsultAre koja nudi savjetodavne usluge, a u partnerstvu s globalnim liderima inovativna tehnološka rješenja za obradu biootpada, u Hrvatskoj se svake godine proizvede oko 500 tisuća tona biootpada, a samo se 100 tisuća oporabi.

– Ostatak završava na odlagalištima, gdje postaje izvor ozbiljnih ekoloških problema, od emisije stakleničkih plinova do prekomjernog opterećenja ionako ograničenih kapaciteta odlagališta – naveo je List i dodao da dodatno zabrinjava podatak da u samo 44 posto gradova i općina postoji sustav odvojenog prikupljanja biootpada, i to unatoč zakonskim obvezama i mogućnostima financiranja putem EU fondova.

– Postoji velik prostor za napredak u uvođenju sustava koji ne samo da smanjuju količinu otpada na odlagalištima već omogućuju i korištenje biootpada kao vrijednog resursa za kompostiranje ili proizvodnju energije – poručio je List.

Primjera radi, od tone biootpada može se proizvesti električne energije dovoljne za jedan dan za 32 kućanstava, 24 se mogu grijati jedan dan, a vozilo na bioplin može prijeći približno 166 kilometara. Odvojenim prikupljanjem i preradom biootpada također se smanjuje komunalni otpad, pa tako i financijska naknada koju gradovi i općine plaćaju ako ne ispune ciljeve koje im je zadao EU, a sve više privatnih kompanija vidi potencijal u korištenju modernih tehnologija, stvaraju novu vrijednost pretvaranjem biootpada u sirovinu.

– Svaki klijent ima svoje specifične potrebe, a naš je cilj pružiti rješenja koja su posve tailor-made, odnosno prilagođena baš njihovim izazovima. Analizom postojećih sustava i potreba stvaramo rješenja koja ne samo da pomažu klijentima u rješavanju problema već ih čine i profitabilnijima, održivijima i konkurentnijima – poručio je List, čijim se rješenjima trenutačno koristi oko 50 gradova i općina.

Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom ConsultAre.

10. prosinac 2024 18:49