– Turistički je sektor u protekle dvije godine iskusio kako je to izgubiti novac kad ne radiš. Ove je godine naučio kako je to izgubiti novac dok radiš – kaže jedan konzultant iz hotelijerske branše, komentirajući rezultate sektora koji je bez ikakve sumnje ‘razvalio‘ i pokazao se ove godine pouzdanim financijskim osloncem hrvatskog gospodarstva.
Zbog povišenih cijena kompanije u turizmu su se financijski relativno oporavile, međutim svaku mogućnost zarade pojela je inflacija, konkretno energija, hrana i veće plaće radnika.
Nakon međusobnog tapšanja i iskazivanja podrške na proteklim Danima hrvatskog turizma u Šibeniku, turistički djelatnici sada se vraćaju u realnost. Neizvjesnu i skupu. U turizmu se upravo rade budžeti za iduću godinu, planiraju investicije, kreće u lov na sezonske radnike i ugovara nabava. Prema riječima predstavnika hotelskih kompanija, najviše dilema se trenutno vrti oko ulaganja.
– Iako su hrvatski turistički profesionalci ostvarili najbolji rezultat na Mediteranu u kriznim vremenima, neto operativan gubitak turističkog sektora iz 2020. godine od 3,4 milijardi kuna ni ove sezone prema trenutno dostupnim podacima nismo uspjeli nadoknaditi. Taj gubitak je značajno smanjio investicijski potencijal sektora. Dodatan udarac na profitabilnost dogodio se ove godine rekordnim skokom troškova poslovanja, najviše cijena energenata, ali i nastavka rasta primanja zaposlenih pa onda i svih ostalih troškova pod utjecajem visoke inflacije – istaknuo je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT).
Udruga je među najvećim turističkim kompanijama napravila anketu o investicijama u 2023. godini.
– Za očekivati je da bez značajnijih promjena i dodatnih poticaja investiranju, investicije sljedeće godine budu na otprilike polovici u odnosu na investicije koje su se realizirale u pripremi za 2019. godinu – kaže Ostojić.
Osnovne prepreke za su, dodaje neriješeno pitanje tzv. turističkog zemljišta, nedostatak radne snage, visoka inflacija koja rezultira nestabilnostima cijena, geopolitička situacija i s tim uvezi cijena energenata, tržište građevinske operative, a sada i očekivani porast troškova financiranja zbog poteza ključnih centralnih banaka.
No bez obzira na brojne izazove, turistički sektor ima pred sobom povijesnu priliku koja nije mogla doći u bolje vrijeme. U naredne dvije godine možemo očekivati investicijski bum zahvaljujući Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO). Ministarstvo turizma je prije desetak dana raspisalo dugo očekivani javni poziv Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika, za dodjelu bespovratnih sredstava za projekte koji moraju biti završeni do 2025. godine.
Projekata je, kako saznajemo, puno više od dostupnih sredstava, njihova je vrijednost deset puta veća od novaca koji stoje na raspolaganju. A radi se o najvećem iznosu potpora turističkom sektoru u povijesti, od 2,2 milijarde kuna, od kojih je čak 1,25 milijardi namijenjeno privatnom sektoru. Oko 500 milijuna za male i srednje poduzetnike, a 520 milijuna za velike.
Ukupna vrijednost prijavljenih projekata bila je čak 14.3 milijardu kuna no nakon filtracije onih koji ne zadovoljavaju kriterije zrelosti za realizaciju, ta se vrijednost smanjila na 11.8 milijardi. Najveći broj projekata odnosi se na hotele (50 posto), zatim kampove (13 posto) i ostale objekte za smještaj (6,57 posto) te objekte sportsko rekreacijske namjene (7,14 posto), dok se unutar kategorije ‘ostalo‘ nalaze uglavnom pojedinačni projekti poput: gastro turizam, vinski restoran, degustacijsko/prezentacijski centar, tematski parkovi, itd. (23,21 posto).
– Iako postoje određene najave o smanjenju obujma ulaganja zbog pritiska inflacije i poskupljenja energenata, vjerujemo kako će u prvom redu upravo sredstva iz NPOO-a te poticaji temeljem Zakona o poticanju ulaganja, doprinijeti rastu investicija, kako bi se iste vratile na razinu prije pandemije i energetske krize – istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, ističući da bi bespovratna sredstva trebalo usmjeriti prema ekološkim, gospodarskim i društveno-kulturnim aspektima razvoja turizma.
No ove godine ćemo napraviti i pokoji korak unazad. Zbog visokih troškova energije hotelijeri ove godine najavljuju ranija zatvaranja i kasnija otvaranja svojih objekata na proljeće, što znači da se udaljujemo od cilja da produljimo sezonu. Oni luksuzni i skupi hoteli na obali će raditi, zatvarat će se lošiji proizvodi kojima pred i posezona ovisi o grupama koje čekaju jeftinije cijene. A problem je u tome što, kad se jednom uđe u taj mod, teško se kasnije vratiti na cjelogodišnje poslovanje.
Još jedan od razloga zbog kojeg će se hoteli zatvarati je i taj što su sezonski radnici, pogotovo strani, već su otišli kući, a treba proći tri mjeseca da ih se opet može angažirati.
Cijeli tekst o investicijskim planovima turističkih kompanija i izazovima u 2023. pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.