A tko onda ima četrnaest djevojaka? – upitao se svojedobno jedan Banjolučanin suočen s podatkom (doduše, mitskim) da u njegovu gradu na jednog muškarca dolazi sedam žena. Tko li je oteo i njegovih sedam? Ova anegdota, koja dodatno podgrijava mit o Banjoj Luci kao gradu u kojem broj žena daleko nadmašuje broj muškaraca, zorno opisuje izreku da dobitak za jednu osobu znači gubitak za drugu.
Isti je slučaj u inflaciji: svako je poskupljenje koje netko plati za drugoga dobitak. Tko je onda omastio brk i jesu li neki gospodarski sektori u tome bili uspješniji? Komu je inflacija bila mati, a komu maćeha?
U prvom naletu povećanja cijena prstom se najviše upiralo u energetski sektor, optuživalo ga se za ekstraprofite, ali rastuće kamatne stope iznjedrile su ubrzo i nove pobjednike u inflacijskom okružju – banke.
Zagrebačka banka u prvom je polugodištu imala dobit od 217 milijuna eura, što je za 79,3 posto više nego u istome lanjskom razdoblju, a Privredna banka Zagreb ostvarila je još impresivnijih 250 milijuna eura neto dobiti u prvom dijelu godine, trostruko više nego prošle godine u istom razdoblju, kad je imala samo 82 milijuna eura dobiti. Uzrok toliko visokog rasta profitabilnosti treba, naravno, tražiti u povećanju prihoda od kamatnih marži.
Izgubili samo potrošači
Međutim, inflacija je, čini se, pomazila još neke sektore. Vlasnik Kontera Nikola Nikšić analizirao je prihode i dobit sektora u petogodišnjem razdoblju i došao do zanimljivih podataka.
– Osim bankarstva i djelatnosti opskrbe električnom energijom i drugim energentima, čiji su prihodi i profiti 2021. i 2022. enormno porasli, u petogodišnjem razdoblju znatno su porasli poslovni subjekti iz još tri gospodarska sektora: građevinarstva, poljoprivrede i prerađivačke industrije. Tvrtke iz sektora građevinarstva u petogodišnjem su razdoblju, od 2018. do. 2022., ostvarile prosječan godišnji rast prihoda od 11,7 posto, a 2022., u odnosu na 2021., rast od 16,7 posto. Uz kontinuirani rast prihoda, uključujući i rast u 2020., koronagodini, 2022. udvostručili su neto profit, i to s 485,1 milijun eura u odnosu na 236 milijuna eura 2018., odnosno povećali su ga za 20,8 posto u odnosu na 2021. Neto profitna marža u tom je sektoru za 2022. iznosila 4,4 posto, što je za 0,2 postotni bod više u odnosu na 2021. i za 1,4 postotni bod više od tri posto, kolika je bila prosječna vrijednost za pet godina – iznio je podatke Nikšić.
Iznadprosječan rast prihoda i dobiti lani je ostvario i sektor poljoprivrede, lova i šumarstva. Dok su u petogodišnjem razdoblju njegovi prihodi rasli po stopi od 12,2 posto, lani su se u odnosu na 2021. povećali za 23,5 posto (s 4,69 milijardi eura na 3,8 milijardi). Uz to je sektor 2022. upeterostručio neto profit (245,2 milijuna eura) u usporedbi s 2018. (51,1 milijun eura), odnosno povećao za 70,7 posto (101,5 milijuna eura u odnosu na 2021.). Neto profitna marža za 2022. bila je 5,2 posto, što je za čak 1,4 postotna boda više u odnosu na 3,8 posto iz 2021.
Proizvodi bez kojih se ne može
– Prerađivačka industrija lani je u odnosu na 2021. povećala prihode za 24,8 posto, a u petogodišnjem razdoblju u prosjeku je godišnje rasla 10,3 posto. Uz kontinuirani rast prihoda, uključujući i zastajanje u 2020., koronagodini, 2022. više su nego udvostručili neto profit u odnosu na 2018. Rast dobiti, doduše, bio je blag, 1,9 posto u odnosu na 2021., dok je neto marža profita smanjena s 5,6 posto iz 2021. na 4,6 u 2022. – naveo je Nikšić i dodao da, kad se pogledaju podaci i ostalih sektora prema NKD-u, što je i ekonomski logično, vrlo se lako može zaključiti da su jedini, stvarni i veliki ‘gubitnici‘ visoke inflacije krajnji kupci – potrošači.
Gorenavedeni sektori, uz dodatak rudarstva, dominiraju inflacijskim profitom i diljem svijeta. Jedno kanadsko istraživanje pokazalo je da je od svakog dolara potrošenoga na više cijene u posljednje dvije godine 47 centa pretvoreno u korporativnu dobit u samo četiri industrije. Od svakoga dodatnog dolara potrošenoga na inflaciju u Kanadi 25 centa otišlo je na dobit u rudarstvu i vađenju nafte i plina, devet centa na dobit u proizvodnji, sedam centa na dobit u nekretninskom sektoru, a šest centa prisvojio sektor financija i osiguranja.
Kakvi su trendovi u Europi te koji još sektori dobro prolaze u inflaciji pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.