Davne 1817. Robert Owen uvidio je da ljudi nisu produktivni 10 ili 16 sati, koliko je tada trajao radni dan. Iako njegova kampanja u to doba nije urodila plodom, upravo je on zaslužan za podizanje svijesti o tom gorućem problemu. Njegova ideja zaživjela je tek 1914. kada je Ford Motor Company srezao radne sate na vrijeme koje danas poznajemo. Gotovo stoljeće poslije ta tematika ponovno je pronašla svoj put u javni diskurs. Kolika je naša stvarna produktivnost u ovom užurbanom dobu, pokušao je doznati portal MojPosao (koji posluje unutar grupacije Alma Career) u istraživanju provedenom na više od 800 ispitanika.
Nešto manje od polovine ispitanika (47%) priznalo je kako je na poslu najčešće produktivno manje od šest sati u danu, trećina je izjavila (37%) da im produktivnost traje od šest do osam sati, a čak 16% ispitanika produktivno je i više od osam sati.
Što rade kada ne rade
Kada ne rade, zaposlenici vrijeme troše na druženje s kolegama, u prosjeku 43 minute, zatim na surfanje po internetu 29 minuta te dopisivanje s prijateljima i obitelji, za što potroše 21 minutu. Najmanje vremena zaposlenicima odlazi na privatne telefonske razgovore, 14 minuta (to su vjerojatno zamijenili dopisivanjem) i obavljanje privatnih poslova izvan ureda, na koje potroše 15 minuta. Zanimljivo je i relativno neočekivano kako na društvene mreže ispitanici troše samo 17 minuta svoga vremena.
Iako privatne poslove izvan ureda obavlja tek polovina ispitanika (51%), takve su situacije i rijetke – nekoliko puta mjesečno ili rjeđe. Najčešće uključuju neke neodgodive obveze kao što su odlasci k liječniku ili ishođenje osobnih dokumenata.
Aktivnostima koje nisu vezane uz posao ispitanici se prije svega koriste kao odmorom od radnih zadataka (65%). Trećina ispitanika (34%) trati vrijeme na ostale aktivnosti jer smatra da nije dovoljno plaćena za posao koji obavlja, a sličan postotak (32%) misli kako za privatne poslove nema vremena nakon radnog dana te ih mora obaviti u radno vrijeme. Svaki četvrti ispitanik (25%) na poslu jednostavno nema dovoljno posla pa vrijeme krati drugim stvarima, a svaki peti (20%) izjavljuje kako su mu zadaci koje ima dosadni i nemotivirajući.
Iako nam svima treba predah od posla, dvije trećine ispitanika (63%) izjavljuje kako aktivnosti nevezane za posao ne utječu na njihovu produktivnost. Svaki četvrti ispitanik (26%) izjavio je kako takve aktivnosti povećavaju njegovu produktivnost, a 11% priznalo je da im takve ‘smetnje‘ smanjuju produktivnost tijekom radnog dana.
Prema mišljenju ispitanika, poslodavci bi njihovu produktivnost mogli podignuti višim plaćama (69%) ili zanimljivijim radnim zadacima (45%). Veća svrhovitost radnih zadataka kao i priznanje nadređene osobe povećalo bi produktivnost svakog trećeg ispitanika (35% odnosno 34%). Općenito, bolji odnos s nadređenim povećao bi produktivnost kod četvrtine (26%) ispitanika, koji navode i bolju organizaciju rada, rad od kuće te skraćeni radni tjedan kao načine povećanja produktivnosti.
Slušajte svoje zaposlenike
I dok je dio zaposlenika zadovoljan produktivnošću, ulaganje u njihovu angažiranost stavka je na koju bi svaki poslodavac trebao obratiti pozornost jer angažirani i zadovoljni zaposlenici najveći su adut kompanije bez obzira na broj odrađenih sati u danu. Kako biste otkrili što motivira i angažira vaše zaposlenike, potrebno je slušati njihove želje i potrebe, a u tome vam najbolji saveznik može biti Pulser – alat za istraživanje zadovoljstva zaposlenika koji na tržištu postoji već šesnaest godina. S pomoću istraživanja Pulser svojim zaposlenicima možete jamčiti stručnu obradu podataka, nepristranost i anonimnost. Takvim pristupom dobit ćete prave i iskrene odgovore s pomoću kojih zajedno možete graditi uspješnu, produktivnu i zadovoljnu poslovnu priču.