Ministri financija zemalja Europske unije složili su se s planovima za reformu pravila o dugu Unije, izjavilo je nekoliko diplomata za dpa nakon videokonferencije ministara financija.
Očekuje se da će revidirana pravila bolje uzeti u obzir pojedinačne fiskalne situacije svake zemlje, rekli su diplomati za dpa. No planove tek trebaju usvojiti zemlje članice i o njima treba pregovarati s Europskim parlamentom.
Nova su fiskalna pravila i realističnija i učinkovitija, napisao je njemački ministar financija Christian Linder u objavi na X-u.
- Ona kombiniraju jasne brojke za niže deficite i opadanje omjera duga s poticajima za ulaganja i strukturne reforme - rekao je Linder, dodajući da bi time politika stabilnosti bila ojačana.
Dogovoru 27 zemalja EU-a prethodio je francusko-njemački prijedlog koji su njemački ministar Lindner i njegov francuski kolega Bruno Le Maire usuglasili u utorak navečer. Dva se ministra već se neko vrijeme suprotstavljaju u raspravi o pravilima. Dogovor cijelog bloka bez razumijevanja između Pariza i Berlina smatra se gotovo nemogućim.
Prema informacijama iz krugova njemačke vlade, prijedlog iz susjednih zemalja uključivao je učinkovitije sigurnosne linije za smanjenje proračunskih deficita i državnog duga od dosadašnjih. Istodobno, treba bolje voditi računa o investicijama i strukturnim reformama država članica.
U utorak navečer Le Maire je na X-u napisao da je francusko-njemački dogovor izvrsna vijest za Europu, koja jamči zdrave javne financije i ulaganja u budućnost.
Europski ministri financija mjesecima nastoje postići kompromis o reformi Pakta o stabilnosti i rastu, na temelju prijedloga Europske komisije u travnju.
Prijedlog Europske komisije dao bi više fleksibilnosti visokozaduženim zemljama u smanjenju duga i proračunskih deficita zbog posljedica krize s koronavirusom i rata u Ukrajini.
Prijedlog se pokazao kontroverznim za prijestolnice EU-a. Njemačka je, primjerice, tražila stroge i standardizirane minimalne zahtjeve, čemu se Francuska protivila.
Trenutačna pravila EU-a o državnom dugu ograničavaju ukupno zaduživanje na najviše 60 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemlje i zahtijevaju da godišnji proračunski deficit ostane ispod tri posto BDP-a.
Pravila su suspendirana do 2024. zbog pandemije koronavirusa i posljedica ruske invazije na Ukrajinu, kriza koje su stvorile velike nove prioritete potrošnje za europske vlade.
Do sada su zemlje obično morale otplatiti najmanje pet posto iznad granice od 60 posto u svakoj godini.
Povratak na postojeća pravila smatra se prijetnjom gospodarskom oporavku Europe jer bi mnoge zemlje prisilio na duboke proračunske rezove.