Pisati poslovnu analizu Zagrebačkog holdinga (ZGH) u vrijeme svakodnevnih dnevno-političkih afera koje izbijaju iz te kompanije, isto je kao i ‘cipelariti‘ već ranjenog čovjeka na tlu. Dođe ti malo žao. A opet, pogled na iznos mjesečnih režija najveće kompanije u Hrvatskoj, pruža dovoljan izvor frustracija i budi znatiželju svih građana metropole: ‘hoće li i zašto građani snositi najveći teret restrukturiranja kompanije, čiji rezultati još uvijek nisu nimalo vidljivi u javnosti?‘
Te će frustracije, kao i iznosi računa nakon potpisivanja kolektivnog ugovora ZG Holdinga i gradonačelnika Tomislava Tomaševića, još više rasti.
Doći će dan kada se ZGH i aktualni gradonačelnik više neće uspoređivati s vremenom vladavine pokojnog Milana Bandića. Međutim, paralela je, kako u javnom mnijenju, tako i u financijskim izvještajima, još uvijek neizbježna.
Financijska analiza konzultantskog stručnjaka i Liderovog analitičara Nikole Nikšića pokazuje, na primjer, kako je prosječna plaća radnika u ZGH 2018, sa svim dodatnim naknadama iznosila 1.019 eura, a u 2021. godini 1.449 tisuća eura, što je ‘debelo‘ iznad prosječnih primanja u Hrvatskoj. Ako radnici u operativi, poput onih u Čistoći (javno je objavljeno kako je osnovna plaća za komunalnog radnika 724 eura s naknadama za prijevoz i prehranu), štrajkaju zbog premalih primanja i ako u samom menadžerskom vrhu plaće nisu ni približno visoke kao u nekim privatnim kompanijama, postavlja se pitanje gdje se stvara razlika, ako ne u troškovima administracije i plaćama srednjeg menadžmenta koji dižu prosjek svima zaposlenima u Holdingu? U najavi je potpisivanje novog kolektivnog ugovora čelnika Zagreba s predstavnicima sindikata Zagrebačkog holdinga i ZET-a, prema kojem bi osnovica za plaće u Holdingu trebala rasti pet posto od 1. siječnja i dodatnih tri posto od 1. srpnja, odnosno svim radnicima bi primanja trebala dodatno narasti u prosjeku za 20-ak posto.
Kupovanje socijalnog mira platit će, prema mišljenju mnogih, Zagrepčani s puno manjim primanjima, skupa s najavljenim poskupljenjima parkinga, javnog prijevoza, odvoza otpada (kojem je vrijednost već porasla u plavoj ambalaži), te poskupljenjem vode za 15 posto od ožujka. Članovi Vlade kritizirali su Tomaševićeve najave o poskupljenju vode i na to imaju apsolutno pravo. Zbog velike premreženosti gradske politike i njezinog utjecaja u komunalnom poduzeću, malo tko zna da je ZG Holding, iako formalno u 100-postotnom vlasništvu Grada, posredno u vlasništvu države.
Konkretno, ZG Holding je trgovačko društvo s više od 500 registriranih djelatnosti, koje u svom vlasništvu ima još devet poduzeća te podružnice poput Čistoće, Zrinjevca ili ZG parkinga. Dvije podružnice, ZET i Zagrebački velesajam izdvojene su iz ZGH kao samostalna trgovačka društva još 2017, što se jako osjetilo u bilanci, međutim i dalje posluju pod gradskom palicom i sudjeluju u kolektivnim pregovorima.
U ovo vrijeme prošle godine Ivan Novaković, predsjednik Uprave ZG Holdinga objavio je javno ključne ciljeve kojima će se Holding posvetiti u prošloj godini: stabilizacija poslovanja, transformacija organizacije i usmjeravanje prema održivosti i razvoju poslovanja. Kao što i sami svjedočimo, transformacija organizacije ispala je prilično kaotičnom. U trenutku Bandićeve smrti Holding je zapošljavao više od 7.500 ljudi, a krajem 2021. ih je u sustavu bilo 5.025.
Prvu stvar koju je gradonačelnik napravio bilo je uručivanje otkaza za 700 radnika, bez prethodne sistematizacije radnih mjesta i valorizacije koeficijenata. I to mu zamjeraju i politički oponenti i ekonomski stručnjaci. Dobar dio otpuštenih podiže tužbe i postoji velika vjerojatnost da će dobiti sudske sporove jer je cijeli proces rađen ‘preko koljena‘.
Drugi cilj Novakovića, razvoj poslovanja, trebao bi podrazumijevati neke relevantne investicije kojima također još nismo svjedočili.
Stabilizacija poslovanja ZG Holdinga može se trenutno opravdati samo kroz financijske pokazatelje i trend prelaska ZG Holdinga iz gubitaša u poduzeće koje je u prvih šest mjeseci lani ostvarilo dobit (podaci za cijelu 2022. još nisu službeno objavljeni). Međutim, i iza tih financijskih pokazatelja postoji veliki ‘ali‘.
Cjelovitu kompanijsku analizu pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.