Glavno pogonsko gorivo života u Europi, plin, od početka prošle godine poskupjelo je više od 700 posto (dakle, nije sve u ratu!) i trenutno je najvažnija i najtraženija roba u svijetu. Iskustvo kazuje kako je dovoljno samo pet dana bez energije, struje i hrane da na ulicama nastane filmski kaos.
No, već i pogled na donedavno blistavo demokratske članice Unije sugerira da smo zagazili, ako ne baš u ratno stanje ekonomije, onda barem u predratno. Uostalom, sugeriraju to već i kroničari vremena, mediji. Nekako istodobno s pogoršavanjem europskog ekonomskog zdravlja sve se češće javnim prostorom, ne više šaptom, spominje ratna ekonomija.
Recimo, Austrija, Nizozemska, Švedska i Danska, prema pisanju Bloomberga, već su aktivirale hitne ekonomske planove. Njemačka je već odradila drugi od tri koraka do potpune kontrole nad distribucijom plina, uz istodobnu racionalizaciju drugih dobara (vode, struje, hrane), a to je već praksa ratne ekonomije.
Dok neki domaći analitičari posprdno odmahuju rukom u stilu ‘veću glupost dugo nisam čuo‘, američki Politico još je prije tri mjeseca ustvrdio kako se EU itekako priprema za ratno-ekonomski scenarij. Dokument s kojim je Brisel mahao ljetos, tražeći od članica da do svibnja iduće godine uštede/smanje 15 posto potrošnje plina, sadrži još ponešto. Primjerice, plan da se poduzećima i industrijama koji se smatraju ‘neesencijalnima‘ – zatreba li – plati da se dobrovoljno isključe s mreže ili da se nađu prvi u redu za isključivanje plina u ‘ekstremnim slučajevima‘.
Pa, živimo li onda ratnu ekonomiju? Profesor Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas kaže kako je ratna ekonomija vrlo jednostavna – sve je pod državnom kontrolom, a zatreba li, jednostavno može i konfiscirati imovinu.
– Tržište ne postoji, ukida se, ono koje eventualno preživljava jest crno tržište. Kapitala nema dovoljno, pa se (ekonomski) rat financira inflacijom, tiskanjem novca. Redistribucija svih roba kao i cijene pod nadzorom su središnjeg autoriteta. Ovo potonje smo djelomično već okrznuli, jer administrativnu kontrolu cijena kakvu sada imamo ne samo u Hrvatskoj nego diljem Europske unije, kapitalistički način proizvodnje ne trpi. Inflacija je također rezultat miješanja države u tržište – poručuje Brkić.
Ekonomist Ljubo Jurčić (čije je nedavne savjete o uštedama javnost dočekala s podsmijehom) dodaje kako ratna ekonomija podrazumijeva i potpunu racionalizaciju svih dobara (zbog nestašica) i njihovu podjelu prema nekome ključu (primjerice, određuje se količina x robe prema pojedincu ili kućanstvu).
Živimo li ipak neke elemente ratne ekonomije i zašto, ako rat nemamo na svom teritoriju, pročitajte u novome digitalnom i tiskanom broju Lidera.