Iako su generacijske ‘borbe‘ uvijek postojale, priče o fightu starijih generacija s mlađima u poslovnom svijetu posljednjih su godina sve glasnije. Od pristupa poslu, zahtjeva i očekivanja, odnosa prema zaposlenicima, sve do pristupa poduzetništvu. Kao da se stalno analizira je li bolje pobijediti u utakmici iskustvom ili mladenačkom snagom. Komu je bilo lakše, a komu teže? Kakav su poduzetnici imali put nekad, a kakav imaju danas? Koliko se u proteklim desetljećima promijenio svijet, ponajprije uslijed novih tehnologija, toliko su se otprilike promijenili i ljudi koji upravo ulaze u poduzetništvo. U temi tjedna Marta Premužak je detektirala sedam ključnih razlika po kojima se današnji mladi poduzetnici razlikuju od onih koji su poduzetnici postali prije dvadeset ili trideset godina.
Odlično vrijeme za banke, loš(ij)e za njihove klijente. Mjereno prije svega visinom kamata. I razlikom između kamata na štednju i onih na kredite. Nije pretjerano drukčije i u ostatku Europe, ali ipak se kamatni prijenos godinu dana rastućih referentnih kamata ECB-a u Hrvatskoj događa sporije nego u ostalim članicama. S golemim viškovima koje nemaju gdje nerizično plasirati, osim kod HNB-a ili ECB-a, banke nemaju nikakvih razloga baviti se rizičnim, ali temeljnim poslom – odobravati kredite – niti podizati kamate na štednju. Kapitala ima dovoljno. Potražnje baš i ne. O kamatama i štednji piše Gordana Gelenčer.
Prvi zakon o turizmu u povijesti Hrvatske i izdašna sredstva NPOO-a – tristo milijuna eura – za turistički sektor dva su poveća zalogaja koja će obilježiti mandat ministrice turizma i sporta Nikoline Brnjac uoči njegova kraja. Kako nam je rekla u neformalnom razgovoru, u taj je zakon uloženo mnogo truda, razgovaralo se s mnogo stručnjaka i ona ga smatra djetetom‘ svog ministarstva. Nikada turizam nije imao toliko sredstava EU-a na raspolaganju i bilo je gusto na brzinu prikupiti sve projekte u visokoj fazi pripreme te složiti bazu spremnu za stavljanje na stol Europske komisije radi pregovora. Sad još samo treba donijeti odluku o rezultatima NPOO-a, koja se nestrpljivo iščekuje, kako bi se poduzetnici što prije upustili u investicije jer, prema najavama, za njihovu realizaciju imaju nešto malo više od dvije godine. A vrijeme je već dobrano iscurilo. S ministricom je razgovarala Željka Laslavić.
Poznata teza njemačkog filozofa o problemu radnika koji stvara nešto što zapravo nije njegovo – jer pripada kapitalistu – zahvaljujući mlađim generacijama dobila je manifestaciju na današnjem tržištu rada. Doduše, u nešto drukčijem obliku, ali s istom temeljnom inspiracijom: radnici ne žele biti samo ‘unajmljene ruke‘, žele se povezati sa svojim poslom osjećajući da je svrhovit. Ima li svrhe u poslu saznala je Marta Premužak.
Posljednja reklama za cigarete u SAD-u puštena je na televiziji 2. siječnja 1971. tijekom ‘The Tonight Showa s Johnnyjem Carsonom‘. Dan prije je Richard Nixon potpisao Public Health Cigarette Smoking Act kojim je zabranio reklamiranje cigareta u medijima. Danas, nakon već 52 godine, ne samo da nema reklama, već i same cigarete polako nestaju s tržišta prepuštajući prostor manje štetnim alternativnim proizvodima. Tu posljednju televizijsku reklamu pustio je Philip Morris International, kompanija koja danas duhansku industriju vodi u sasvim drugom smjeru, smjeru transformacije, novih proizvoda i novih poslovnih modela, o čemu je Jozo Knez porazgovarao s potpredsjednikom društva Philip Morris International za jugoistočnu Europu Christosom Harpantidisom.
Uz novi broj stiže i poseban prilog ljetni Lider trend!