Rast broja skladišnih prostora zadnjih desetak godina nedvojbeno pokazuje da taj segment ima perspektivu u Hrvatskoj. Ali s time se ne bismo smjeli zadovoljiti jer je to pokazatelj za mnogo veće mogućnosti, kako će reći svi naši sugovornici, da Hrvatska postane važno logističko-distributivno središte barem za srednju i jugoistočnu Europu i jednom, možda, kad naši unuci odrastu, postane i jedan od važnijih europskih igrača. Desetljećima želimo ojačati industriju, privući strane ulagače, što nam nije baš najbolje išlo, pa je možda prilika da barem ojačamo logističku djelatnost koristeći se bogomdanim geografskim položajem svoje zemlje. Da nam je, htjeli ne htjeli, logistika sudbina, Edis Felić piše u ovotjednoj temi broja.
Kako ova godina protječe, svatko tko je mislio da će na geopolitičkom planu biti malo mirnija od prethodnih nekoliko, ispao je naivan. Na najiščekivaniji geopolitički događaj 2024. – američke predsjedničke izbore – dodatno je doliveno ulje na vatru atentatom na Donalda Trumpa, a potom je uslijedilo i povlačenje aktualnog predsjednika Joea Bidena iz izborne utrke. Prema očekivanjima, tko god pobijedi u studenome i uđe u Bijelu kuću, Europi neće biti posebno naklonjen. Istodobno Stari kontinent i dalje osjeća sve veći pritisak ruske agresije na Ukrajinu. Kako bi se Europa trebala postaviti u novoj geopolitičkoj konstelaciji snaga, ima li nade za održivi mir u Ukrajini i što Kina želi od Europe razgovarali smo s uglednim geopolitičkim stručnjakom Vlatkom Cvrtilom, rektorom Sveučilišta VERN‘ i profesorom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.
Činjenica da su se hrvatski građani u bankama zadužili za gotovo devet milijardi eura podižući nenamjenske gotovinske kredite do sada je prolazila uglavnom u tišini. Višegodišnji trend rasta potražnje za takvom vrstom duga do sada je bio poznat tek financijskim analitičarima i malobrojnim novinarskim perima koja prate financije. Pod svjetlima medijskih reflektora ‘gotovinci‘ su se našli sredinom srpnja, nakon sjednice Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB). To je tijelo objavilo svoje redovito mišljenje o trendovima u bankovnom sektoru, a u kojem je stajalo da ‘iznimno snažno potrošačko kreditiranje i rastući teret otplate novih stambenih kredita povećavaju potencijalne rizike u slučaju eventualnog pogoršanja gospodarskih izgleda‘. Zato se u novom broju Lidera Tomislav Pili posvetio nenamjenskim kreditima - još jednom ‘djetetu inflacije‘ koje HNB-u nije po volji.
Novi broj donosi i reportažu iz Strasbourga, poduzetničku priču Zdenka Tice, a razgovarali smo i s Goranom Beckerom o povlačenju sredstava iz EU fondova. Naravno donosimo i unutarnji prilog Ljetni trend.