‘;
U današnjem poslovnom svijetu katkad se čini da samopromocija igra ključnu ulogu u izgradnji osobnog brenda i profesionalnog identiteta. Društvene mreže, blogovi, podcasti, konferencije i platforme poput LinkedIna omogućili su svakom ambicioznom pojedincu da širi svoju mrežu kontakata i predstavlja svoja postignuća, ideje i vrijednosti. No s povećanjem mogućnosti za samopromociju pojavila su se i pitanja o granicama tog alata: Kada je samopromocija korisna, a kada postaje naporna? Kako održati ravnotežu između profesionalne prisutnosti i pretjeranog izlaganja saznao je Roko Kalafatić u ovotjednoj temi broja.
Zaduživanje na domaćem tržištu, ali ne u bankama, nego kod vlastitih birača, uobičajena je praksa mnogih zemalja, čak i u regiji. Primjerice, Mađarska i Rumunjska dvadesetak posto svojih potreba za financiranjem zadovolje kod kuće. Okret od banaka prema građanima višestruko je dobar. Primjerice, krediti banaka često su manjeg obujma i u pravilu skuplji od izdanja trezorskih zapisa i obveznica. Kako se narodnim obveznicama izbjegavaju skupe banke piše Gordana Gelenčer.
Energetski sektor u Hrvatskoj s olakšanjem je dočekao nedavnu vijest da je Ministarstvo gospodarstva raspisalo natječaj za predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Izbor novog čelnika neke od institucija državne administracije sâm po sebi ne bi trebao izazvati takvu euforiju u javnosti, ali kad je riječ o regulatoru energetskog tržišta u Hrvatskoj, takva vijest ima posebnu težinu. Naime, ta je institucija bez predsjednika već pune dvije godine i u tom razdoblju odluke donosi u krnjemu tročlanom sastavu, što je protuzakonito, o čemu piše Tomislav Pili.
Samo deset država članica Europske unije odlučilo je poduprijeti prijedlog Europske komisije o uvođenju dodatnih uvoznih carina na baterijska električna vozila iz Kine na glasanju početkom ovoga mjeseca. Visoke carine na jeftine kineske automobile nije uspjelo zaustaviti ni pet glasova protiv ni čak dvanaest suzdržanih, od kojih je jedan glas bio hrvatski. Drugim riječima, trgovinski se rat između EU-a i Kine nastavlja, nastavlja se prozivanje tko je komu dao više subvencija, a čini se da će najveći ceh platiti europski izvoznici prehrambenih proizvoda koji su u Kini našli tržište koje su jedva dočekali. Tko zna, možda na kraju deblji kraj izvuku i oni hrvatski sretnici koji u Kinu šalju nekoliko paleta vina ili maslinova ulja. O dampinškim cijenama piše Ksenija Puškarić.
Uz sve navedeno u novom broju čitajte i dva intervjua. Goran Vrabec, osnivač Volim ljuto pričao je o svojim papričicama i domaćoj poljoprivredi dok je Michael Unsworth, ulagač u turizam rekao kako porezna regulacija do sada nije bila pravedna, jer su hoteli plaćali pune poreze za razliku od vlasnika privatnog smještaja. Tu je i priča o AZTN-u koji kaže da žalbe koje primaju često nemaju veze s tržišnim natjecanjem.
Uz ovaj broj stiže i poseban prilog HR u RH.
Ni to nije sve, ali što se još krije u novom broju Lidera potražite u digitalnom ili tiskanom izdanju.