- 81 posto građana smatra da bi nas ruska invazija na Ukrajinu trebala potaknuti da ubrzamo zelenu tranziciju
- 88 posto ih smatra da ćemo, ako drastično ne smanjimo potrošnju energije i robe, krenuti put globalne katastrofe
- 68 posto ih podržava nametanje viših poreza na aktivnosti koje onečišćuju okoliš, kao što su putovanja zrakoplovom ili kupnja sportsko-terenskih vozila
- 63 posto ih zagovara vezivanje cijena energenata uz potrošnju, pri čemu bi najveći potrošači plaćali i višu cijenu
Ovo su neki od rezultata najnovije godišnje ankete o klimi provedene u kolovozu 2022., koje je danas objavila Europska investicijska banka, kreditna institucija Europske unije i najveći multilateralni zajmodavac na svijetu u projektima povezanima s djelovanjem u području klime.
Kako se primičemo kraju izazovne godine u kojoj je ruska invazija na Ukrajinu izazvala dugotrajnu energetsku krizu i ubrzala inflaciju u cijeloj Europi, a iza nas je ljeto obilježeno ekstremnim vremenskim prilikama poput rekordnih toplinskih valova i suša, Hrvati su više no ikad prije svjesni utjecaja klimatskih promjena i potrebe za hitnim djelovanjem.
Potreba za hitnim djelovanjem
Dok su Hrvati prošle godine smatrali da je COVID-19 najveći izazov s kojime su suočeni, sada među njima prevladava zabrinutost zbog inflacije, pri čemu je kao svoju glavnu brigu navodi njih 74 posto u odnosu na 36 posto koliko iznosi prosjek za ostatak EU-a.
Isto tako, 84 posto Hrvata danas smatra da klimatske promjene utječu na njihov svakodnevni život.
Osamdeset osam posto ih smatra da ćemo, ako u predstojećim godinama drastično ne smanjimo potrošnju energije i robe, krenuti put globalne katastrofe. Istodobno, 93 posto ih navodi da su vlasti prespore u djelovanju protiv klimatskih promjena, a samo ih 32 posto misli da će Hrvatska uspjeti u znatnom smanjenju emisija ugljika do 2030.
Razvoj obnovljivih izvora energije
Većina Hrvata (81 posto) smatra da bi nas rat u Ukrajini i njegove posljedice na cijenu nafte i plina trebali potaknuti da ubrzamo zelenu tranziciju (što je 15 postotnih bodova iznad europskog prosjeka od 66 posto).
Na pitanje kojim bi mjerama njihove vlasti trebale dati prvenstvo radi prevladavanja energetske krize, Hrvati na prvo mjesto stavljaju razvoj obnovljivih izvora energije (68 posto), nakon čega slijedi diversifikacija energetskih dobavnih pravaca radi izbjegavanja ovisnosti o samo jednom dobavljaču (20 posto).
S druge strane, štednji energije pridaje se manja važnost, pri čemu tek 12 posto Hrvata smatra da bi se građani i poduzeća trebali više potruditi ne bi li smanjili vlastitu potrošnju.
Visoke cijene energenata
Kako bi se smanjila potrošnja energije, većina Hrvata (68 posto) podržava nametanje viših poreza na aktivnosti koje onečišćuju okoliš, kao što su putovanja zrakoplovom ili kupnja sportsko-terenskih vozila, kako bi se zaračunala šteta koju mu nanose. Isto tako, zagovaraju vezivanje cijena energenata uz potrošnju, pri čemu bi najveći potrošači plaćali i višu cijenu (63 posto). Drugim riječima, što je netko više troši, to će mu energija biti skuplja.
Kad bi Hrvati ove zime morali smanjiti temperaturu u svojem domu, tek bi ih 13 posto pristalo ograničiti je na 19 °C (što je 15 postotnih bodova ispod prosjeka za cijelu Europu, gdje bi na to pristalo 28 posto građana). Istodobno, 21 posto Hrvata navodi da si već ni sada ne može priuštiti propisno grijanje svojega doma.
Konačno, kad je riječ o rješavanju pitanja visokih cijena energenata, 38 posto Hrvata smatra da bi Vlada, kratkoročno gledano, trebala smanjiti poreze povezane s energijom (53 posto među onima koji naginju desnoj strani političkog spektra). Ostale mjere uživaju manju podršku, što vrijedi za limitiranje ili reguliranje cijena plina, nafte i ugljena (25 posto), poticanje štednje energije putem javnih kampanja (20 posto) ili podjelu vaučera za energiju (13 posto).
– Rezultati EIB-ove ankete o klimi za 2022. pokazuju da Hrvatska prednjači po razini podrške prelasku na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora radi borbe protiv globalne energetske i klimatske krize na prostoru EU-a. Riječ je o snažnoj poruci odaslanoj uoči klimatske konferencije COP27.
U EIB-u smo spremni nastaviti s praktičnom podrškom koju Hrvatskoj pružamo u toj tranziciji jer već godinama podupiremo inovativna ulaganja u čistu energiju, pa tako i u modernizaciju energetske opskrbe, gradnju vjetroelektrana i energetski učinkovitiju socijalnu stanogradnju. Spremni smo upregnuti svoj cjelokupni savjetodavni i financijski instrumentarij kako bismo osigurali pravednu zelenu tranziciju u kojoj nitko neće biti zapostavljen – izjavila je potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska.