Hrvatska vrlo brzo može sve svoje potrebe za električnom energijom zadovoljiti iz obnovljivih izvora energije, a možemo postati i značajan izvoznik. Neki su to od zaključaka prezentacije Gorana Krajačića, izvanrednog profesora na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje održane na Liderovoj konferenciji Energetska budućnost Hrvatske. Prezentacija je bila naslovljena ‘Hrvatska energetska tranzicija zarobljena u prošlosti ili na pragu blistave budućnosti‘, a kako izgleda ta zarobljenost u prošlosti Krajačić je pokazao na primjeru ovisnosti o plinu.
Pri tome se osvrnuo na prostorni plan otoka Lastova koji je donijet relativno nedavno, 2020. godine. U njemu je između ostaloga navedeno kako se planira plinofikacija Lastova.
– Da otok Jabuka ima prostorni plan, možda bi u njemu bila spomenuta plinofikacija – kazao je Krajačić.
No, i naša prošlost nekada je bila mnogo blistavija, imajući u vidu da je još u 19. stoljeću puštena u rad hidroelektrana Krka čime smo bili predvodnici u razvoju elektroenergetskih sustava.
Europa je najavila da će do 2050. postati klimatski neutralni kontinent, a neke države-članice već su daleko odmakle u približavanju tom cilju. Primjerice, Danska je već u potpunosti dekarbonizirala proizvodnju toplinske energije, a na tome su i izgradili i primjetne industrijske kapacitete. Danska je tako s 11. mjesta u Europi po udjelu obnovljivih izvora energije u 2004. skočila na četvrtu poziciju u 2022. godini. Istovremeno, Hrvatska je pala sa četvrtog mjesta na deveto, istaknuo je Krajačić.
Prema njegovu sudu, u proizvodnji zelene energije smo još na dobrom putu, ali nema pomaka u gradnji transportnih kapaciteta te grijanja i hlađenja. Europski plan RePower predviđa da se na starom kontinentu postoji 600 MW kapaciteta u solarnim elektranama te 500 GW u vjetroelektranama. Ako bi se to preslikalo na Hrvatsku, trebali bi imati pet GW u solaru te oko četiri GW u vjetroelektranama. Ako se tome pribroji i proizvodnja iz geotermalnih elektrana te kogeneracijskih postrojenja, Hrvatska može proizvoditi ukupno 23 TWh električne energije iz obnovljivih izvora energije.
– Gdje je tu prostor za nuklearnu energiju? – ističe Krajačić.
Kako je kazao, Hrvatska ima veliku priliku i da postane svojevrsni testni poligon za nove tehnologije u obnovljivim izvorima energije. Prepreke razvoju zelene energije u Hrvatskoj ovaj stručnjak vidi u brzini širenja distribucijske mreže, zatim sporoj elektrifikaciji prijevoza te kapacitetima za zeleni vodik, amonijak i metanol koji su tek u povojima.
– Budućnost je u pametnim energetskim sustavima koji će biti koordinirani i optimirani. Na novoj energetici možemo graditi i novu industriju – zaključio je Krajačić.
