‘Proizvodite više hrane!‘ Tim je motom Bruxelles odlučio riješiti prehrambenu krizu i spriječiti glad zbog ruske agresije na Ukrajinu, jednu od najvećih žitnica svijeta. Europska komisija iznjedrila je plan iz kojega se iščitava barem pet ideja kako bi Europska unija, pa i Hrvatska, trebala prehraniti sebe i svijet
Europska komisija (EK) povlači ručnu za Zeleni plan poljoprivredne proizvodnje zbog moguće nestašice hrane u sljedećem razdoblju. Razlog su svakako ukrajinska kriza i pokidani dobavni lanci. Novi plan EU sastoji se od pet točaka. Doduše, kad je riječ o Uniji i ostatku razvijenog svijeta, teško možemo reći da će ponestati hrane iako će inflacija svakako učiniti svoje i dovesti u težak položaj siromašne slojeve Unije.
No sve se više u medijima spominje potencijalna nestašica hrane za siromašnije zemlje Afrike i Bliskog istoka. U situaciji kakva jest, Zeleni plan u drugom je planu, rekli bismo, a prva je njegova točka da će Europska komisija dopustiti zemljama članicama da ukinu neke ekološke propise kako bi se na zemlji proizvelo više hrane. Drugim riječima, Bruxelles nakon dvije godine žestokog zagovaranja zelene poljoprivrede kao da poručuje da uzgajamo više kako bismo nahranili Europu i svijet.
Zelene subvencije
Poljoprivrednici će moći nastaviti primati zelene subvencije, no predviđeno je, ako se u međuvremenu nešto ne promijeni, da se na četiri milijuna hektara zemlje (četiri posto poljoprivrednog zemljišta EU) obično ostavljene za bioraznolikost sade sve vrste voća i povrća te stočne hrane. Ostale su četiri točke postizanje samodostatnosti proizvodnje hrane u Uniji, pomoć ukrajinskim poljoprivrednicima, pomoć Africi da dobije hranu te plasman dodatnog novca kao pomoć europskim poljoprivrednicima kako bi prebrodili krizu likvidnosti prouzročenu sve većim troškovima goriva i gnojiva.
Što će u tom smislu učiniti naša zemlja, za sada ne znamo jer iz Ministarstva poljoprivrede nije stigao odgovor na naš upit. Ali zato je odgovorila konzultantica tvrtke Smarter Zvjezdana Blažić, koja je navela da se mjere odnose i na potrošače. U tom smislu, kaže, predviđeno je iznimno i privremeno odstupanje zelenih propisa kako bi se omogućila proizvodnja bilo kojeg usjeva za hranu i hranu za životinje na ugarima. Tako će se povećati proizvodni kapacitet EU unatoč ograničenoj dostupnosti plodnog zemljišta.
Folklor oko derogacije
Dio zelenih tu derogaciju dočekao je na nož, kaže stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu te vezu između zaštite okoliša/prirode i poljoprivrede Darko Znaor i tvrdi da samodostatnost EU nije ugrožena ratom u Ukrajini. Dodaje da čak i neki od njih propituju pravnu utemeljenost mjera.
Znaor smatra da je to razumljivo premda, priznaje, i u tome ima dosta folklora i oportunizma za zauzimanje medijskog prostora. Naglašava da Europska unija nije odustala od svojih dugoročnih ciljeva zacrtanih Zelenim planom, strategije 'od polja do stola' i strategije za biološku raznolikost, što je i navedeno. Kaže da je riječ o samo četiri posto iskorištene poljoprivredne površine Unije na kojoj se neće znatnije povećati proizvodnja.
– Derogacija je rezultat nekoliko silnica. Njome EK kupuje javnost i smiruje neopravdanu paniku dijela potrošača te ujedno iskazuje svojevrsnu solidarnost s Ukrajinom i ostalim zemljama izvan Unije čija će opskrba hranom uistinu biti pogođena zbog sukoba u Ukrajini jer su Rusija i Ukrajina, ali i neke zemlje u njihovoj neposrednoj okolici, među najvećim svjetskim izvoznicama žitarica i uljarica, osim soje.
Derogacijom se donekle umiruje i sve nezadovoljniji agrokemijski lobi, kojem politika ozelenjivanja poljoprivredne proizvodnje ni na koji način ne ide u prilog – kaže Znaor.
Dobro nekolicini velikih
Ono što je za nas važno, vjeruje da derogacija neće znatno utjecati na hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju jer su površine razmjerno male. No zato će, smatra, više utjecati ostale četiri mjere, pogotovo one koje se odnose na modifikaciju plaćanja poljoprivrednicima.
– Kriteriji određivanja ranjivih sektora i proizvođača kojima je moguće dodatno pomoći nisu strogo definirani i zemlje članice imat će prilično veliku slobodu u njihovu određivanju. Volio bih da se varam, ali bojim se da će se ovdje ponoviti scenarij koji smo vidjeli s izvanrednim mjerama i potporama za COVID-19. Pomoć je gotovo preko noći, vrlo netransparentno i bez velike pompe, dodijeljena nekoliko velikih tvrtki – upozorava Znaor.
Ostalima, kaže, nije. Tvrdi da je to obrazac koji se ponavlja već tri desetljeća i nastavlja bez obzira na to koja je politička opcija na vlasti, zbog čega, naglašava, hrvatski agrar posluje u svojevrsnim feudalnim uvjetima.
Put do dna
Iako nismo baš potpuno sigurni u tvrdnju poštovanog stručnjaka, on ističe argument – resurse: poljoprivredno zemljište, stočni fond, potpore, suvremena mehanizacija i sustavi za navodnjavanje, skladišni, prerađivački i distributivni kapaciteti koncentrirani su u rukama malog broja subjekata.
– Na hrvatski agrar, inače, otpada od jedan do dva posto većine ključnih pokazatelja agrara Europske unije, odnosno poljoprivrednog zemljišta, stočnog fonda, dodane vrijednosti itd. Hrvatska je samodostatna u samo nekoliko poljoprivrednih proizvoda. Nedavne izjave nekih naših političara da bi Hrvatska, samo da joj se dopusti, mogla prehranjivati tridesetak milijuna ljudi, osim što su neodgovorne i što upućuju na temeljno nepoznavanje problematike, samo su puste tlapnje.
No budući da smo potrošili svoje dragocjeno nacionalno blago, humus, i da nam je preostalo samo još šezdesetak žetvi, da smo opustošili svoja ruralna područja te ljudski i društveni kapital na svim razinama, Hrvatskoj je posve svejedno u kojem smjeru ide EK. Ona kao društvo i njezin agrar i dalje tonu prema dnu! – Znaorovo je stajalište.
Dobre mjere
Kad je riječ o ostalim spomenutim mjerama, o njima govori i Blažić, no on vjeruje da su dobre. Primjerice, onu da države članice mogu primijeniti snižene stope poreza na dodanu vrijednost i potaknuti gospodarske subjekte da zadrže maloprodajne cijene kako bi se poboljšala dostupnost hrane.
– Novouspostavljeni Europski mehanizam pripravnosti i odgovora na krizu sigurnosti hrane, EFSCM, izvršit će temeljito mapiranje rizika i ranjivosti lanca opskrbe hranom u EU, nakon čega će izraditi daljnje preporuke i odgovarajuće mjere ublažavanja. Komisija je predložila da države članice dostavljaju podatke o mjesečnim privatnim zalihama osnovnih proizvoda za hranu i hranu za životinje kako bi imale pravodoban i točan pregled njihove dostupnosti – kaže Blažić.
Osim toga, donesen je paket mjera vrijedan 500 milijuna eura potpore poljoprivrednicima u EU u povećanju proizvodnje pšenice, kukuruza i uljane repice koji su pogođeni visokim troškovima i gubitkom izvoza. Paket uključuje korištenje kriznih pričuva za potporu proizvođačima koji su najviše pogođeni ozbiljnim posljedicama rata u Ukrajini, a države članice mogu pružiti dodatnu financijsku potporu poljoprivrednicima.
– Planira se da se osigura više predujmova izravnih plaćanja i mjera ruralnog razvoja povezanih s površinama i životinjama poljoprivrednicima od 16. listopada 2022., što bi značilo da će se onima koji svake godine dobivaju dio izravnih plaćanja ujesen omogućiti još veći predujmovi kako bi mogli imati što bolju jesensku sjetvu i održavati sve svoje poljoprivredne površine, ali i druge proizvodnje, na visokoj razini zbog proizvodnje hrane. To je jako dobra i korisna mjera – ističe Blažić.
Meso i gnojivo
To nije sve jer, dodaje, donesene su i mjere tržišne sigurnosne mreže za potporu tržištu svinjskog mesa zbog posebno teške situacije u tom sektoru, a dopustit će se i specifična privremena fleksibilnost postojećih zahtjeva za uvoz hrane za životinje, što će ublažiti pritisak na tržištu te hrane. Također su predložene izmjene i dopune u Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo kao potpore sektoru ribarstva i akvakulture u obliku kompenzacije za dodatne troškove i izgubljene prihode.
Komisija je predložila novi, samostalni privremeni krizni okvir koji također pokriva poljoprivrednike, proizvođače gnojiva i sektor ribarstva. Taj okvir omogućava i državnu potporu poljoprivrednicima koji su pogođeni znatnim povećanjem ulaznih troškova. Nadzirat će se cijene i zalihe gnojiva za poljoprivrednike kako bi se osiguralo da izgledi za žetvu u Europskoj uniji ne budu ugroženi.
Komisija ne odustaje od zahtjeva koji su utvrđeni zelenim politikama EU i strategijom 'od polja do stola', ali izražava jasno stajalište da to ne smije utjecati na narušavanje ukupne produktivnosti poljoprivrede u Uniji.
– Pozivaju se sve države članice da više ulažu u istraživanje i inovacije kako bi se zamijenila umjetna gnojiva. Veća učinkovitost u upotrebi dušika, prelazak na zeleni amonijak za gnojiva i valorizacija biomase među prijedlozima su koje je predstavila Komisija.
Pozvala je države članice da iskoriste sve dostupne instrumente u strateškim planovima ZPP-a od 2023. do 2027. To se, naprimjer, odnosi na upotrebu alata za upravljanje rizikom, razvoj precizne poljoprivrede i povezane potpore za povećanje proteinskih usjeva – zaključuje Blažić.
EK-ove mjere, ovisno o kutu gledanja, donijet će neke promjene u sljedećem financijskom razdoblju. Na poljoprivrednicima je sada da ih uz pomoć Ministarstva poljoprivrede što učinkovitije provedu.