Od svih kineskih brendova električnih automobila u Hrvatskoj postoji distributer jedino za MG Motor. Sve dok deset posto hrvatskog tržišta e-automobila bude veliko kolike su potrebe policijske postaje jedne općine u Kini, tako će vjerojatno i ostati
U posljednjih nekoliko godina kineski električni automobili postali su globalni fenomen. Tvrtke poput BYD-a, NIO-a i XPenga razvile su sofisticirane modele koji često nude napredne tehnologije i konkurentne cijene u usporedbi s europskim i američkim proizvođačima. Međutim, unatoč globalnom uspjehu kineski električni automobili i dalje nisu zaživjeli na hrvatskom tržištu.
– Nije tako samo u Hrvatskoj; kineski proizvođači električnih vozila još uživaju u golemome kineskom tržištu i odnose prevagu nad europskima koji su desetljećima vladali tim tržištem. Došao je trenutak da se ploča okrene. Koliko ćemo još čekati kineske proizvođače u Hrvatskoj i ostatku Europske unije? Vjerojatno od dvije do četiri godine – smatra predsjednik udruge Strujni krug Hrvoje Prpić.
Poticaji samo za jednoga ‘kineza‘
Globalno tržište električnih vozila raste od trideset do četrdeset posto na godinu i njihov će se broj zato neizbježno povećavati. Bit će pitanje postotka tržišnog udjela, u čemu ćemo, vjerojatno, vidjeti promjene slične onima kad su nekada davno japanska vozila tek pokucala na vrata europskog i američkog tržišta, nakon čega su se pojavili i automobili iz Koreje. Sada je, čini se, došao red na kineske proizvođače, ali i potencijalno smanjenje broja japanskih, koji se u ovoj tranziciji nisu snašli.
Što se Hrvatske tiče, baš kao i u mnogim drugim europskim zemljama građane se sufinanciranjem potiče da kupuju električne automobile. Zadnji Javni poziv za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila namijenjen građanima vrijedio je petnaest milijuna eura, a objavljen je 5. travnja ove godine. Zanimljivo, na njemu se našao samo jedan kineski proizvođač. Uvjet je za to, objasnio nam je Prpić, da postoji lokalni distributer koji će prijaviti modele vozila koje prodaje, a to je od kineskih brendova napravio samo MG Motor. A zbog čega još nema toliko ‘kineza‘?
– Zato što smo premalo tržište. Ukupno će u Hrvatskoj ove godine biti prodano možda pet tisuća električnih vozila. Ako očekujemo da ćemo osvojiti deset posto tržišta, riječ je o pet stotina vozila. To je količina koju kupi policija neke općine u Kini – kaže Prpić, a tu su i carine zbog kojih moraju spuštati cijene.
Naime, Europska komisija najavila je planove za uvođenje carina do 36,3 posto na električne automobile kineske proizvodnje. Cilj je tog poteza suzbijanje onoga što Europska unija doživljava kao nepoštenu trgovinsku praksu, uključujući subvencije za kineske proizvođače automobila. Međutim, Tesle proizvedene u Kini imat će povlaštenu poziciju jer će carina na njih biti devet posto budući da je tvrtka tvrdila da je dobila manje kineskih državnih subvencija u usporedbi s lokalnim proizvođačima.
Komu trebaju carine?
Predložene stope objavljene su u utorak u sklopu istrage Europske komisije o navodnim subvencijama za uvoz električnih vozila kineske proizvodnje u Europu. Komisija, koja utvrđuje trgovinsku politiku EU-a, rekla je kako i dalje vjeruje da je kineska proizvodnja električnih vozila imala koristi od znatnih subvencija. Tako će se vodeći BYD suočiti s carinom od 17 posto, Geely će plaćati 19,3 posto, a SAIC maksimalnu carinu od 36,3 posto. Ostali kineski proizvođači koji su surađivali s Komisijom dobit će carinu od 21,3 posto. Ipak, stručnjaci se pitaju komu te carine uopće idu u korist.
– Carina i zaštita tržišta nisu pomogle ni SSSR-u ni Jugoslaviji. To su alati koje su ekonomisti isprobavali stoljećima, a na kraju se za ekonomiju najbolje pokazalo upravo slobodno tržište. Sanjati kako će carine pomoći domaćoj ekonomiji koja je neefikasna mogu samo oni koji o ekonomiji ili nemaju pojma ili, češće, koji od zaštita imaju koristi. Vjerujem da nema tvrtke koja ne bi željela da konkurencija plaća trideset posto dodatnog poreza na PDV. Naravno, oni koji ne bi plaćali taj porez/carinu/trošarine, isticat će da je to zato što su jedini ‘čisti‘ (ubaci nacionalnost), služe lokalnoj zajednici, plaćaju poreze, plaće i doprinose, grade ceste, tvornice i slično. To su floskule kojih smo svi svjesni i ne trebamo slona u sobi. Svi znamo da ovo služi isključivo zaštiti nesposobnih europskih kompanija koje se nisu željele prilagoditi kad je trebalo i sada pričaju priče da im treba dati još samo malo vremena kako bi popravile ono što nisu posljednjih petnaest godina – zaključuje Prpić.