Europska unija je i dalje lider u obnovljivim izvorima, no izazovi u opskrbi strujom rastu s novim tehnologijama
Svijet je u 2024. godini dosegao povijesnih 40,2 posto proizvodnje električne energije iz niskougljičnih izvora, pokazuje najnovija analiza međunarodnog think tanka za čistu energiju Ember. To je najveći udio čiste struje još od 1940-ih – razdoblja kada je elektroenergetski sustav bio pedeset puta manji, a dominirala je hidroenergija. Danas pak, glavnu ulogu preuzima sunčeva energija.
Globalna proizvodnja iz solarnih elektrana u 2024. dosegnula je razinu dostatnu za napajanje cijele Indije, druge najmnogoljudnije zemlje svijeta. No, istodobno su i emisije iz elektroenergetskog sektora dosegnule novi rekord koji iznosi 14,6 milijardi tona CO₂.
Europa iznad globalnog prosjeka
Europska unija znatno prednjači u energetskoj tranziciji. Prošle je godine čak 71 posto električne energije proizvedeno iz čistih izvora, uključujući nuklearnu energiju, što je gotovo dvostruko više od svjetskog prosjeka. Gotovo polovica toga (47%) dolazi iz obnovljivih izvora poput sunca, vjetra i vode.
--Europa je potvrdila svoju globalnu lidersku poziciju u području čiste energije. Pritom ne samo da podiže udio obnovljivih izvora u mreži, nego i pokazuje ostatku svijeta kako to uspješno učiniti - istaknula je dr. Beatrice Petrovich, viša analitičarka u Emberu.
Mađarska prednjači, Španjolska u naletu
U posljednje tri godine, udio solarne energije u proizvodnji električne energije u EU gotovo se udvostručio te je po prvi put nadmašio ugljen, dosegnuvši 11 posto. Sedam država članica nalazi se među 15 zemalja s najvećim udjelom solarne energije na svijetu.
Mađarska se istaknula s najvišim udjelom solarne energije u elektroenergetskoj mreži – čak 25 posto. Taj uspjeh rezultat je izdašnog programa subvencioniranja kućnih solarnih sustava, koji je u međuvremenu završio, no instalirani paneli će nastaviti proizvoditi električnu energiju desetljećima.
Španjolska je ostvarila najveći godišnji rast solarne proizvodnje u EU – dodatnih 10 TWh, dok je globalni lider Kina u istom razdoblju povećala proizvodnju za impresivnih 250 TWh. Kina je tako bila odgovorna za više od 53 posto svjetskog rasta solarne energije u 2024. godini.
U apsolutnim brojkama, Njemačka je s 71 TWh zauzela šesto mjesto u svijetu po solarnoj proizvodnji, daleko iza kineskog rekorda od 834 TWh. No, kako naglašava dr. Petrovich, ‘solarna energija više nije priča jedne zemlje – ona se razvija u gotovo svim državama članicama. To pokazuje koliko je ta tehnologija fleksibilna i skalabilna‘.
Idući korak energetske tranzicije
Prema Emberu, idući izazov za EU nije samo rast obnovljivih izvora, već i pametna integracija solarne i vjetroelektrične proizvodnje u mrežu. To uključuje baterijske sustave za pohranu energije, digitalizaciju mreže, te širu elektrifikaciju prometa, zgrada i industrije.
- Imamo najveću elektroenergetsku mrežu na svijetu i sad ju trebamo učiniti pametnijom - ističe Petrovich.
U tom kontekstu, Kalifornija se nameće kao uzor. U 2024. godini, kombinacija solarnih elektrana i baterijskih sustava pokrivala je 20 posto večernje potrošnje električne energije, što je rast s 2 posto u samo tri godine. Trenutno se neke europske zemlje, poput Irske, nalaze upravo na toj početnoj točki razvoja baterijske infrastrukture.
- Možda Kalifornija pruža uvid u ono što ćemo u Europi vidjeti već 2027. godine - prognozira Petrovich.
Međutim, iako Petrovich stavlja Kaliforniju kao dobar primjer, treba reći da ni kod njih ne ide sve glatko. Primjerice, tijekom toplinskog vala 2020. godine, Kalifornija je doživjela prve planske prekide opskrbe električnom energijom u gotovo dva desetljeća. Glavni razlog bio je manjak električne energije u večernjim satima, kad potražnja raste, a solarna proizvodnja prestaje sa zalaskom sunca. Taj izazov poznat je kao Duck Curve – neravnoteža između viška energije danju i njezina manjka navečer.
Osim toga, šumski požari i suše, pogoršani klimatskim promjenama, oštetili su elektroenergetsku infrastrukturu, što je dovelo do namjernih isključenja struje radi sprečavanja katastrofa. Najveći opskrbljivač strujom, PG&E, bankrotirao je 2019. nakon što je proglašen odgovornim za izazivanje više velikih požara. Kalifornija je od tada uložila milijarde dolara u baterijske sustave, pa je tako prošle godine čak 20 posto večernje potrošnje bilo pokriveno električnom energijom pohranjenom iz dnevne solarne proizvodnje – što je značajan napredak u odnosu na samo 2 posto prije tri godine.
Za Europu, ovo je i primjer i upozorenje jer ubrzana elektrifikacija mora ići ruku pod ruku s razvojem mrežne fleksibilnosti, pohrane energije i pametnih tarifa koje potiču potrošnju kad su obnovljivi izvori najdostupniji.
AI i podatkovni centri
Rastuća potrošnja energije nije samo posljedica klime – na nju snažno utječu i novi potrošači poput umjetne inteligencije, podatkovnih centara, električnih vozila i toplinskih pumpi. Iako AI i podatkovni centri predstavljaju još nepoznatu varijablu, stručnjaci u Emberu procjenjuju da rast proizvodnje iz čistih izvora može držati korak s rastom potrošnje, iako mnogi stručnjaci u to iskreno sumnjaju.
Toplinski valovi, pak, potaknuli su privremeni rast fosilne energije, no to ne znači da će se svijet vratiti starim navikama. Rješenje je u povećanju učinkovitosti sustava za hlađenje, kao i širenju obnovljivih izvora.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., Europa je ubrzala energetsku tranziciju kako bi smanjila ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima. Danas, u svjetlu novih geopolitičkih tenzija, obnovljivi izvori postaju i strateški alat za energetsku sigurnost. Države Srednje i Istočne Europe, koje su ranije zaostajale, sada su u fokusu te se posebno ističu razvojem solarne infrastrukture i ulaganjima u baterijske sustave. U tome se krije potencijalni europski energetski zaokret koji će – u kombinaciji s novim tehnologijama – omogućiti kontinentu da ne samo drži korak s globalnim izazovima, nego i da ih predvodi.