Hrvatska još uvijek previše energenata uvozi te i dalje prevladavaju fosilni izvori, no ima sve uvjete za dobru zelenu tranziciju u kojoj će prevladavati energija iz obnovljivih izvora, naglasci su s konferencije Energetski sektor - prilike i izazovi.
Taj skup održan u petak, organizirali su Hrvatska udruga poslodavaca i Privredna banka Zagreb.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković govorila je o potrebi da se Hrvatskoj omogući put u pravovremenu i brzu energetsku zelenu tranziciju. Smatra da na tom putu, uz ostalo, treba poboljšati jasnoću postupaka, raditi na utvrđivanju i istinskoj primjeni rokova i potvrditi da su oni obvezujući. Istaknula je i potrebu automatizacije postupaka te smanjenja administrativnog opterećenja.
Predsjednik Uprave Grupe Končar Gordan Kolak naglasio je kako je Končar zahvaljujući postrojenjima koja gradi već desetljećima, u zelenu tranziciju ušao puno prije nego što je postala nezaobilazna tema. Po njemu, Končar živi na postrojenjima vezanim uz obnovljive izvore. Smatra da energetika treba promjene, pogotovo u transportu, da bi se smanjile emisije CO2.
Energetsku tranziciju iskoristiti za razvoj gospodarstva
Ravnateljica Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva Kristina Čelić kaže da je održiva energetska politika ključan pokretač gospodarskog razvoja Hrvatske i izazov koji dijeli s cijelim EU-om.
- Energetska tranzicija mora biti prepoznata i iskorištena prilika za gospodarstvo i konkurentnost - naglasila je.
Ministarstvo gospodarstva prema njezinim riječima vodi energetsku tranziciju u skladu s ciljevima energetskog zelenog plana i integriranog energetskog i klimatskog plana. Taj plan obuhvaća pet temeljnih dimenzija - dekarbonizaciju, energetsku učinkovitost, energetsku sigurnost, unutarnje tržište energije te inovacije i konkurentnost.
- Naglasak je na odgovornom smanjenju emisija, povećanju udjela obnovljivih izvora energije i očuvanju energetske sigurnosti i stabilnosti cijena - rekla je Čelić.
Tri prioriteta energetske tranzicije
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber smatra da je Hrvatska na svojevrsnoj energetskoj prekretnici, te da postoje tri važna prioriteta.
Kao prvi istaknula je ulaganja u energetsku infrastrukturu kao ključni izazov u budućim vremenima, odnosno glavni pokretač energetskog napretka. Drugi je energetska održivost, a treći stabilan regulatorni okvir. Navela je, naime, da energetska tranzicija mora biti pravedna i da u njoj ravnopravno moraju sudjelovati i mali poduzetnici kao i veliki energetski igrači.
I dalje dominiraju fosilni izvori energije
Na konferenciji je predstavljeno energetsko izvješće za Hrvatsku Enermed, koje je izradio SRM - Studi Ricerche per il Mezzogiorno (Intesa Sanpaolo Grupa) u suradnji s Politehnikom u Torinu.
Direktor SRM-a Massimo DeAndreis istaknuo je da u Hrvatskoj i dalje dominiraju fosilni izvori, koji nose 67 posto od ukupnog udjela proizvodnje, a najveći udio čine nafta i naftni derivati. Osim toga, kazao je da Hrvatska i dalje uvozi previše energenata te da je energetski previše uvozno ovisna.
Predlaže da se udjel fosilnih goriva do 2030. smanji na 45 posto, odnosno na 25 posto do 2050. godine.
- Hrvatska energetska i klimatska politika pokazuju da bi se smjer zauzet zadnjih godina trebao intenzivirati, uz važnu transformaciju sektora izvora energije, proizvodnje, transporta, prijenosa i potrošnje. Potrebna ulaganja su znatna za dimenzije hrvatskog gospodarstva, a zemlja će se uvelike oslanjati na financiranje iz EU-a - rekao je DeAndreis.
Sigurnost opskrbe energijom prema njegovom mišljenju trebala bi se nastaviti, a rekao je i da Hrvatska ima velik potencijal obnovljivih izvora energije i to ne samo u segmentu solara i vjetra, nego i razvoju proizvodnje biogoriva i geotermi.