Budući da je hrvatska elektroenergetska mreža izrazito zastarjela, zbog čega je upitno koliko dodatne električne energije može podnijeti, ne začuđuje što, prema procjeni iz Preporuke Europske komisije iz 2023., za povećanu integraciju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj treba uložiti između 600 i 800 milijuna eura u proširenje prijenosne mreže
Zahuktavanje zelene tranzicije možda se u aktualnome globalnom trenutku čini kao usputna tema. No izgledno je, bez obzira na to kako će se geopolitička situacija razvijati, da će se varijabla potrebe za energijom samo povećavati zbog tehnološkog razvoja, a to već sad znači priliku za investicije, jer tu potrebu treba namiriti ponudom te također osigurati uvjete da se sva energija može prenijeti od proizvođača do trgovca ili krajnjega korisnika. Zato je europska zelena agenda itekako važna i u nacionalnim okvirima, i ne otvaraju se samo pitanja o privatnim investicijama u proizvodnju već i o onim javnim te u proizvodnju i prijenosnu infrastrukturu.
– HOPS-ov desetogodišnji razvojni plan uredno upozorava na starost mreže, a možemo smatrati da je već danas polovici opreme istekao vijek; ostatku će također vrlo brzo. Gotovo cijela naša mreža relikt je prošlosti, naslijeđen iz stare države u kojoj je većina energije bila proizvedena iz točkastih izvora, velikih elektrana koje su opskrbljivale točkaste kupce, velike industrijske potrošače. Kućanstva i komercijalni sektor tvorili su manji dio potrošnje. Hrvatska država uredno je zatukla gotovo svu svoju industriju, pa su danas najveća potrošačka kategorija kućanstva. Uz nešto sitno industrije u potrošnji dominiraju turistički kompleksi. Ne treba biti veliki energetski stručnjak i zaključiti koliko je kritično povezati danas deindustrijaliziranu Dalmaciju, regiju bogatu energijom vode, Sunca i vjetra, ali također regijom na koridoru prijenosa energetskih viškova iz Hercegovine, s potrošačima na sjeveru države – ocijenio je energetski stručnjak Zdeslav Matić.
Može li mreža izdržati?
U Hrvatskoj je trenutačno u pripremi 45 projekata obnovljivih izvora energije s 2468 megavata snage. Naravno, neće se svi ti projekti istodobno priključiti na elektroenergetsku mrežu, već će to ovisiti o tempu finalizacije, no iz OIEH-a su već prije za Lider ustvrdili da domaća mreža može već sada prihvatiti sve te projekte bez posebnih ulaganja. Matić je ustvrdio da projekti na čekanju mogu prouzročiti jedino manje probleme u uravnoteženju sustava te da je povoljno i to što je dinamika proizvodnje iz sunčanih elektrana znatno jača ljeti te korelira s povećanom potrebom za hlađenjem. U HOPS-u su istaknuli da ipak ne dijele posve to mišljenje.
– Već danas priključena proizvodna postrojenja moraju povremeno biti preraspoređena jer nema dovoljno kapaciteta da se prenese sva energija, tako da tvrdnja da se 2648 megavata može priključiti na elektroenergetsku mrežu bez ikakvih ulaganja nema nikakvog smisla. Da budemo krajnje precizni, možemo priključiti koliko treba, ali bude li proizvodnja toliko ograničena da će projekti postati potpuno neisplativi, onda takvo postupanje nema smisla – poručili su iz HOPS-a.
Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak složio se da je postojeća mreža jednostavno zastarjela, navevši da postoji mnogo dalekovoda kojima je vijek istekao ili će ubrzo isteći, da je većina postrojenja i vodova starija od trideset-četrdeset godina, a znatan dio njih i od pedeset, što sve ipak nije dovoljno da bi se sigurno i posve neometano prihvatila povećana proizvodnja energije.
– Prijenosna moć tih vodova, uvjetovana tehničkim rješenjima iz doba njihove gradnje, nije dostatna ni za trenutačno stanje u prijenosnoj elektroenergetskoj mreži, bez dodatne integracije novih elektrana. U skladu s time ne odgovara potrebama prijenosa proizvedene električne energije i njezine potrošnje, što se najbolje vidi na elektroenergetskim pravcima sjever – jug te na pravcu prema Zagrebu. Takva situacija smanjuje sigurnost i pouzdanost mreže u cjelini. Ako pak konkretno govorimo o potencijalnom intenzivnijem zamahu integracije obnovljivih izvora energije, možemo konstatirati da takvi uvjeti ograničavaju mogućnosti razvoja i prihvata novih izvora energije u sustav – rekao nam je Kolak.
Nije samo hrvatski problem
Position paper HGK-a, dokument koji raščlanjuje administrativne zapreke u razvoju projekata obnovljivih izvora energije, pozvao se na akcijski plan za šire i brže uvođenje učinkovitijih elektroenergetskih mreža u kojem se navodi da je četrdeset posto distribucijskih mreža u Europi starije od četrdeset godina te da su na razini EU-a potrebne investicije od 584 milijarde eura kako bi se prekogranični prijenosni kapacitet mogao udvostručiti do 2030. Što se naše mreže tiče, HGK je upozorio da promjena strukture njezinih korisnika uvjetuje topološke promjene, što postavlja dodatne izazove u planiranju prijenosne arhitekture. Prema procjeni iz Preporuke Europske komisije iz 2023., za povećanu integraciju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj treba uložiti između 600 i 800 milijuna eura u proširenje prijenosne mreže.
– U planiranju buduće mreže vrlo je važno da se uzmu u obzir i planovi razvoja industrije te proizvodnje električne energije, što dosad, nažalost, nije bio slučaj. Štoviše, starost i potkapacitiranost prijenosne i distribucijske mreže nije samo problem Hrvatske već i izazov u drugim zemalja Europe – naveo je Kolak, čiji je Končar u sklopu Dalekovod Projekta uključen u projekt gradnje nove trafostanice u Lici te popratnih vodova, što je projekt usporediv s 400-kilovoltnim prstenom Nikola Tesla, sagrađenim prije pola stoljeća.
Veliki viškovi
Za investicije u mrežu ključan je HOPS-ov ‘Desetogodišnji plan plana razvoja hrvatske prijenosne mreže‘. Taj dokument obnavlja se svakih godinu dana, a trenutačno vrijedi onaj od 2022. do 2031. zato što HERA otežano funkcionira nakon što je njezino Upravno vijeće 2022. izgubilo dva člana koja još nisu imenovana. Ta je teškoća blokirala i druge odluke važne za investitore i za HOPS, poput one o jediničnoj cijeni priključenja, a valja se nadati da će odabir dvaju novih članova na natječaju zaključenom 28. listopada, na koji se javilo 22 kandidata, uspostaviti neometan rad regulatora. Novi HERA-in sastav dakle čeka mnogo posla, a možda čarobni štapić leži u balansiranju cijene priključenja s povećanjem mrežarina.
– Jedan od uzroka današnjih problema s mrežom posljedica je smanjenja mrežarine 2019., na HUP-ov pritisak. Tada je zbog sukoba s tadašnjim ministrom Tomislavom Ćorićem u vezi s financiranjem HOPS-a smijenjen HOPS-ov direktor Mario Gudelj – konstatirao je Matić.
Očekuje se postizanje kompromisa o troškovima za ulagače i korisnike od kojih se financira mreža. U HOPS-u su ustvrdili da ulagači u OIE trebaju razmišljati i o pohrani energije, jer već se danas pojavljuju dani kad je cijena energije na burzama negativna, što upućuje na velike viškove proizvodnje.
Matić je pak istaknuo da je Hrvatska prijenosnom mrežom povezana s Mađarskom mnogo jače nego što je potrebno i opravdano. U odabiru trasa i pripadajućih čvorišta čija će se gradnja financirati sa stotinama milijuna eura svakako bi bilo korisno izbjeći takve zamke i koncentrirati se na ona ulaganja koja su Hrvatskoj doista strateški potrebna.