Zeleno i digitalno
StoryEditor

Hrvatska u energetskoj tranziciji: Svoga konja za kaskanje imamo

31. Ožujak 2024.

Zelena tranzicija i energetska neovisnost važnije su nego ikada, ali nitko nije spominjao da će ti procesi biti skupi, izazovni i teški. Prelazak na obnovljive izvore energije, kad čitamo statistička izvješća, predstavlja se jednostavnijim no što to ustvari jest. ‘Vjetar je prošle godine Europskoj uniji podario više električne energije nego plin, rasla je proizvodnja i solarne energije‘. No statistika je varljiva jer kaže da u tim procesima ni Hrvatska ne stoji loše.

Prema Eurostatu, Hrvatska je s udjelom od 29,4 posto obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije deveta u EU-u premda takvu poziciju možemo zahvaliti staroj slavi, odnosno tomu da velik dio proizvodnje energije u Hrvatskoj dolazi iz hidroelektrana sagrađenih za vrijeme Jugoslavije, koje se svrstavaju pod obnovljive izvore. Stvarnost je da stojimo lošije od drugih. Stvaramo najviše energije od vjetra, ali tu nas npr. šije Danska. Na prvu to ne zvuči loše, Danska je sjevernije, vjetra ondje sigurno na manjka, ali ona proizvodi i više energije solarima od Hrvatske, što je vijest koju je teže probaviti.

Usporedba s drugima

Investitora ima, ali i njima se teško nositi s izazovima i paradoksima koje, kako navodi Maja Pokrovac, direktorica udruženja OIEH, ne viđamo u drugim zemljama EU-a, barem ne toliko.

image

Maja Pokrovac

foto Rene Karaman
– Prema preprekama za razvoj OIE-a na visokom smo trećem mjestu na razini EU-a. Primjerice, HERA je bila dužna prije godinu i pol dana donijeti odluku o iznosu naknade za priključenje, a budući da to nije napravila, trenutačno je u Hrvatskoj na prisilnom čekanju oko 1300 MW projekata obnovljivih izvora energije s ukupnom investicijskom vrijednošću oko 1,2 milijarde eura, što prema vrijednosti odgovara gradnji gotovo četiri i pol Pelješka mosta. Tih 1300 MW projekata moglo bi teoretski pokrivati potrebe za energijom gotovo 400 tisuća kućanstava – ističe Pokrovac i dodaje da tek kad sredimo papirologiju i birokratske procedure, imamo istinske šanse pretvoriti Hrvatsku u energetski neovisnu zemlju.

Ipak, nije sve tako crno. Razvoj obnovljive energije u Hrvatskoj je, ako izuzmemo energiju vode, navodi ona, započeo iskorištavanjem vjetra. Tu u EU-u prednjači Danska s 55 posto vjetra u sveukupnoj proizvodnji električne energije, a mi smo sada s 13-ak posto u rangu s Austrijom i Poljskom.

– Na dnu te ljestvice su Slovenija, Slovačka, Mađarska i Češka. Te četiri zemlje sredinom 2023. imale su zajedno instalirano samo 83 MW vjetroelektrana, a Hrvatska danas ima 1160 MW (1,16 GW), od čega je 170 MW pušteno u pogon lani. Također je zanimljiv podatak da su vjetroelektrane u siječnju 2024. ostvarile povijesno rekordnu proizvodnju od 294 GWh, što predstavlja 17 posto u ukupnoj proizvodnji električne energije, čime su premašile proizvodnju električne energije hrvatskog dijela NE-a Krško za 34 GWh – naglašava Pokrovac i dodaje da je 2023. obilježila i gradnja sunčanih elektrana.

Prošle je godine u pogon elektroenergetskog sustava ušlo novih 238,7 MW, dakle više od polovice sveukupne instalirane snage sunčanih elektrana u Hrvatskoj, koja iznosi 462,5 MW. Prosječno je u pogon svaki mjesec prošle godine ulazilo 19,9 MW i to je odličan broj, ocjenjuje Pokrovac, posebno u odnosu na prijašnje godine.

– S ovakvim rastom 1. siječnja 2025. imat ćemo skoro 1 GW solara i iako je takav rast velik, Hrvatska prema instaliranom kapacitetu solarnih elektrana kasni za ostalim državama EU-a, jednostavno zato što smo kasnije počeli instalirati solarne panele. Trenutačno su u razvoju solarni projekti do 2 GW, za koje se očekuje da će biti pušteni u pogon za najviše tri godine, a do 2030. željeli bismo da Hrvatska dođe do kapaciteta od 5 GW solara, koliko sada ima primjerice Danska – smatra ona.

Najveći prostor za napredak

I direktor Croatian Green Energyja Ante Merčep navodi da Hrvatska, kad se uspoređujemo s EU-om, kaska s dozvolama. Europska unija je potkraj 2023. godine revidirala Direktivu o obnovljivim izvorima energije, što bi trebalo ubrzati izdavanje svih potrebnih dozvola za investicije i jasno je definirano da se rokovi trebaju smanjiti na dvije godine. Njemačka, Portugal, Belgija i Francuska odmah su počele agresivno ubrzavati procedure. Njemačka planira od 2025. nadalje svake godine graditi minimalno 10 GW vjetroelektrana, što je veoma optimističan cilj, koji ne bi bio moguć bez ubrzavanja administrativnih procedura.

image

Ante Merčep

– Upravo to je i područje u kojem Hrvatska ima najveći prostor za napredak. Posljednjih mjeseci vidimo da je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja preuzelo inicijativu i prionulo rješavanju nekih projekata koji su dugo stajali na pitanjima birokratske prirode, tako da smo oprezno optimistični. Osim toga, trebalo bi pojednostavniti i procedure za osnivanje energetskih zajednica građana kako bi se ljude uistinu aktivno uključilo u zelenu tranziciju. Trenutačna situacija obeshrabruje građane da postanu proizvođači energije za vlastite potrebe, a bez njihove participacije ne možemo doći do prave promjene energetske paradigme – smatra Merčep, koji također navodi da se napredak postigao u malim solarnim elektranama, a i Zakon o tržištu električne energije dobro je definirao proceduru razvoja energetskih projekata, samo mu treba još malo podrške administrativne prirode.

– Energiju vjetra još donekle i iskorištavamo, ali u solarnoj uvelike kaskamo. U 2022. solarne elektrane proizvele su tek 0,43 posto dostupne energije u Hrvatskoj i prema tome smo pri dnu u Europskoj uniji. Činjenica je da mi najviše električne energije uvozimo tijekom ljetnih mjeseci kako bismo pokrili povećanu potrošnju uzrokovanu turizmom, a istodobno ne iskorištavamo obilje sunčanih sati koje imamo – naveo je Merčep.

Pozitivni pomaci

Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologija u EnergoViziji, na upit što druge zemlje čine kako bi provele zelenu tranziciju, odgovara da druge države primjenjuju prilagodljive strategije s obzirom na svoje specifične prilike i mogućnosti, poglavito u smislu geografskih značajki.

image

Mislav Kontek

– Osim osiguravanja financijskih poticaja i subvencija, države koje prednjače u ovoj tranziciji radile su na smanjenju birokratskih prepreka i pojednostavnjenju postupaka za povezivanje projekata obnovljivih izvora energije s elektroenergetskom i plinskom mrežom. To uključuje brže izdavanje dozvola i prioritiziranje obnovljivih izvora energije u pristupu mreži. Primjerice, Njemačka sa svojim programom ‘Energiewende‘, Danska, Belgija i Nizozemska s jakim fokusom na vjetar, a Španjolska i Portugal s velikim investicijama u solarnu energiju pokazatelji su kako politička volja, zajedno s jasnim politikama i poticajima, može provesti veliki napredak u tranziciji – tvrdi Kontek.

Prema njegovim riječima, najvažniji korak prema olakšavanju razvoja projekata obnovljivih izvora energije u RH napravilo je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine izmjenom Zakona o prostornom uređenju kojim je osiguralo važne prostornoplanske pretpostavke znatno proširivši površine na kojima je moguć razvoj sunčanih, agrosunčanih i geotermalnih izvora. Dobar su primjer i izmjene Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima koji omogućuje građenje sunčanih i agrosunčanih elektrana instalirane snage do 10 MW bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom. Nije sve, očito, baš tako beznadno.

Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK-a, također ističe da s obzirom na obilje potencijala za obnovljive izvore energije Hrvatska ima još dosta mjesta za napredak, osobito u segmentu solarnih elektrana, koje trenutačno sudjeluju s tek oko dva posto u proizvodnji električne energije. Usporedbe radi, Nizozemska, koja ima daleko manji broj sunčanih sati, čak 17 posto električne energije dobiva iz solarnih elektrana – podsjeća Šćulac, koja kaže da smo loši i kad je u pitanju OIE u transportu, na cestama nam prometuje svega 2,4 posto EV-ova naspram 9,6 posto prosjeka u EU-u.

image

Marija Šćulac

foto Rene Karaman
– Pozitivan pomak u ubrzavanju procedura napravljen je izmjenama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, čime je omogućen znatno brži postupak za sve sunčane i agrosunčane elektrane snage do 10 MW. Ako imaju riješene imovinsko-pravne odnose, takvi projekti ne moraju ići na proceduru ishođenja energetskog odobrenja, niti izrađivati elaborat mogućnosti priključenja, već mogu direktno pokrenuti izradu elaborata optimalnoga tehničkog rješenja priključenja. Također, zahvaljujući tom pravilniku ne moraju ići na lokacijsku dozvolu, nego samo izraditi glavni projekt – navodi Šćulac i dodaje da HGK i Udruženje OIE HGK kontinuirano rade na zagovaranju i uklanjanju administrativnih prepreka, što je lani rezultiralo donošenjem dijela podzakonskih akata koji su nedostajali.

Prilika za energetsku neovisnost

Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kaže da je Vlada RH raznim mjerama, ali i izdašnim subvencijama iz EU fondova i onima preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurala poticajna sredstva i dala impuls tvrtkama da krenu u smjeru zelenog i resursno učinkovitoga gospodarstva. Podsjeća da je samo u sklopu Operativnog programa ‘Konkurentnost i kohezija‘ i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti tvrtkama do sada odobreno oko 400 milijuna eura za ulaganja u energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije. Osim toga, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Fondom pokrenulo je i dodjelu sredstava iz Modernizacijskog fonda pa je raznim javnim pozivima tvrtkama na raspolaganju dodatnih 240 milijuna eura.

image

Luka Balen

foto Ratko Mavar
– Ne samo gospodarski subjekti nego i građani prepoznaju priliku da, koristeći se poticajima Fonda za primjenu mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u svojim kućanstvima, budu energetski neovisni. Tu iz godine u godinu bilježimo porast interesa. U prilog tomu idu i brojevi, pa je tako u prošloj godini instalirano gotovo triput više sunčanih elektrana nego ukupno svih godina prije toga. Sad idemo s novim paketom mjera i građanima smo osigurali rekordnih 120 milijuna eura za energetsku učinkovitost obiteljskih kuća, za što vlada ogroman interes – istaknuo je Balen.

25. travanj 2024 04:54