Kako znamo da je netko rusofil? Pa, tako što se grije na 23 stupnja celzijevih. Ovo je, kao, vic. Osim što nije. Jer, kada iz jedne ozbiljne Njemačke stigne 'preporuka' da se termostat regulira na hladnih 18 ili 19 stupnjeva jasno je da su vremena ozbiljna. I anketirajući naše kompanije iz svih gospodarskih grana postalo je jasno da je vrag odnio šalu, ali ne i prišu, pa se štedi od vrha do dna.
Doduše, iščitavajući odgovore lako bi se dalo zaključiti da je ušteda energije inačica za obnovljive izvore. Svi su osviješteni, zeleni, CO2 neutralni. Ipak, ima i konkretnih prijedloga i akcija, jer situacija s naftom i plinom ne može čekati da se krovovi zazelene.
Primjerice, Goran Ožbolt, direktor Općih usluga u Ericssonu Nikoli Tesli, kaže kako energiju štede kroz tri koraka.
– Prvi je korak primjena najnovijih građevinskih rješenja u postizanju visokog stupnja toplinske izolacije. S vanjske strane naših građevinskih objekata ugrađeni su izolacijski materijali s velikim koeficijentom toplinske izolacije te prozorska stakla s više izolacijskih komora.
Dodatno smo ugradili senzore na prozorima koji automatski isključuju grijanje odnosno hlađenje poslovnih prostora ako je prozor otvoren. Jedan je od velikih potrošača energije podatkovni centar u kojemu se nalazi veliki broj ICT sustava. Inovativno rješenje koje smo primijenili osiguralo je hlađenje samih uređaja, ali ne i okolnog prostora – priča nam Ožbolt pojašnjavajući i druga dva koraka.
Uočili su da bi se mogla reciklirati toplinska energija uređaja i u podatkovnom centru i u maketi na način da tu toplinu iskorištavaju za grijanje unutrašnjosti poslovnih prostora i pripremu tople vode.
– U procesu smo zamjene klasičnih rasvjetnih mjesta s novom rasvjetom u tehnologiji LED. Ukupna potrošnja energije prije projekta energetske učinkovitosti na godišnjoj razini iznosila je 10,5 milijuna kWh. U prvoj godini nakon završetka projekta energetske učinkovitost ukupna ušteda na godišnjoj razini iznosi oko 5 milijuna kWh, odnosno 47,6 posto – zaključuje naš sugovornik.
U velikom trgovačkom centru Emmezeti kažu kako se ušteda električne energije nastoji maksimirati zamjenom postojećih rasvjetnih tijela LED rasvjetom. Tendencija je i reguliranje temperature u prodajnim prostorima, što smanjuje potrošnju energenata.
– Razmatramo i ugradnju solarnih elektrana, što će uvelike pridonijeti uštedi električne energije. S druge strane, prodajnim asortimanom i širokom ponudom želimo osvijestiti važnost očuvanja energije na koju itekako utječu kućanski uređaji poput bijele tehnike – kratko poručuju.
Lidl se pak potpuno 'bacio' na solare: od 1. siječnja 2022. taj trgovački lanac sto posto električne energije dobiva isključivo iz obnovljivih izvora. Takvi procesi, kažu, kratkoročno traže znatna ulaganja, no dugoročno osiguravaju ekološki održivo poslovanje.
Kako točno štede ostali veliki trgovački centri, ali i domaće kompanije iz svih sektora te što ostali iz tih primjera mogu naučiti, pročitajte u novome tiskanom i digitalnom broju Lidera.