Može li biti prirodnijeg plina od onoga dobivenog od smeća i dreka?

Ni znanstvenici, ni tekstovi, ni raznorazne politike – ništa nas ne može natjerati da se zapitamo koliko smo iscrpili svoj planet kao što to rade ekstremni klimatski uvjeti. Pa kako nam život sve češće opali pljusku, sve je više onih koji shvaćaju da nam je zaista voda došla do grla pa brže-bolje pokušavaju smisliti kako izvući malo milosti od majke prirode. Za to barem malo milosti na odstrel smo poslali fosilna goriva uz obećanje da ćemo smanjiti emisije stakleničkih plinova.

Međutim, to reći bez traženja alternativnih rješenja koja bi zadovoljila naše potrebe, nema pretjerano veliki učinak. Već godinama uz obnovljive izvore energije tražimo zamjenu za fosilna goriva, a uz pojavu novih rješenja budi se nada da možemo dostići održivu budućnost. Među ta novija rješenja ubraja se obnovljivi prirodni plin (RNG), koji je sve popularniji u SAD-u. Prema mišljenju mnogih, on ne skriva samo rješenje za prirodu nego i pravo bogatstvo. I da, zvuči idealno, pa se slobodno zapitajte u čemu je ‘caka‘.

Od otpada do energije

Što je uopće taj RNG? Obnovljivi prirodni plin (RNG), poznat i kao biometan, vrsta je bioplina koji se proizvodi anaerobnom digestijom organskih otpadnih materijala kao što su ostaci hrane, poljoprivredni otpad, gnojivo, pa čak i kanalizacijski otpad, objašnjava Anaergia.com, odnosno nastaje hvatanjem, nadogradnjom i korištenjem metana proizvedenog razgradnjom organskih materijala, i to na nekoliko načina. Jedna od njih su odlagališta, koja su inače treći najveći izvor emisija metana prouzročenih ljudskim djelovanjem, prema podacima Američke agencije za zaštitu okoliša. Mogu se upotrebljavati i sustavi za oporabu bioplina u uzgoju stoke ako se životinjski gnoj prikuplja i isporučuje u anaerobni digestor te postoji mogućnost obrade iz otpadnih voda.

RNG je poseban po tome što se, nakon što se preradi, može ubrizgati u distribucijske mreže prirodnog plina ili upotrebljavati kao gorivo za grijanje, električnu energiju ili transport. Molekulski je identičan konvencionalnom prirodnom plinu i potpuno ga može zamijeniti, stoji u studiji ‘Is Renewable Natural Gas Poised for Future Growth or Doomed to Decline?‘ Grupe Boston Consulting (BCG).

Melem za okoliš?

Upravo zato, ističe BCG u istoj studiji,​ RNG je važna alternativa za prirodni plin koji nam smeta na putu do održive realnosti. Pa kako onda njegova proizvodnja pomaže okolišu? Više je razloga za to. Naime, metan je snažan staklenički plin koji je vrlo učinkovit u zadržavanju topline u atmosferi, a proizvodnjom RNG-a taj plin, koji bi se inače emitirao, može se uhvatiti i spriječiti njegovo ispuštanje u atmosferu. Također, iako RNG pri izgaranju emitira ugljikov dioksid, CO₂ mnogo je manje snažan staklenički plin od metana koji bi se emitirao iz odloženog otpada. Osim toga, ugljikov dioksid proizveden kad izgara biometan dolazi od biljne tvari koja je već vezala ugljik iz atmosferskog CO₂. U prijevodu, nekadašnji živi materijal od kojeg se pravi biometan uzimao je CO₂ iz zraka dok je nastajao, zato njegovo izgaranje ne povećava količinu CO₂ prisutnog u atmosferi, nego ga tjera da cirkulira.

Iako je smanjenje emisija stakleničkih plinova u fokusu, BCG ne zanemaruje ni to da RNG potiče napore kružnoga gospodarstva i da može podržati energetsku sigurnost diverzifikacijom ponude i otvoriti nova radna mjesta.

Kako to izgleda u praksi

Američka tehnološka tvrtka Divert samo je jedan od dokaza i da sve spomenuto može funkcionirati u praksi. Inače surađuje s trgovcima na malo kako bi smanjili bacanje hrane donirajući je. Preostalu hranu koju ne mogu donirati šalju u anaerobne digestore u kojem se organske tvari pretvaraju u gorivo. Dobivena energija upotrebljava se za grijanje i napajanje zgrada ili se pretvara u RNG koji se može ubrizgati izravno u postojeće cjevovode, piše Canarymedia.com.

To očito ima smisla jer se Divert navodno priprema dodatno proširiti proizvodnju goriva idućih godina, i to uz pomoć velikih tvrtki za fosilna goriva koje ulijevaju novac u taj sektor kao nikada prije.

Ništa bez politike

No, kako to često biva, RNG popularnost posljednjih godina nije stekao na lijepe oči. Prste je u to, očekivano, uplela politika. Najveći pokretač cijele priče kalifornijski je program ‘Low Carbon Fuel Standard‘, pokrenut još 2011. godine. Njime je politika, među ostalim, počela nuditi poticaje za smanjenje stakleničkih plinova, a kao dio programa uvela je financijske poticaje za preradu odlagališnog plina i drugog bioplina u metan i njegovo ubrizgavanje u cjevovode. Poticaji su postali puno veći za metan zahvaćen iz anaerobnih digestora na farmama nego iz drugih izvora. Tako su neki vlasnici farma mliječnih proizvoda rekli da mogu zaraditi više novca na tome nego proizvodeći mlijeko, navodi Pnas.org. Sve to izazvalo je velik procvat upotrebe gnojiva i drugog otpada za proizvodnju biometana, a pravi bum događa se od 2019.

Ne bile lude, s pomoću tih subvencija i velike energetske kompanije počele su ulagati u obnovljivi plin. Tako je u prosincu 2022. britanska multinacionalna naftna i plinska kompanija BP potrošila 4,1 milijardu dolara kupivši ​Archaea Energy, tvrtku koja proizvodi RNG, a poznati Shell isprsio se s dvije milijarde dolara kupivši Nature Energy.

Profiteri i lažno rješenje

Kako to obično biva kad se upletu politika, poticaji i oni najveći, dio ljudi počeo je preispitivati je li to samo još jedna prodana priča o održivosti na kojoj će zaraditi najbogatiji. Naime, uzevši poticaje i mogućnosti u obzir, ispada da RNG budi više interesa od same održivosti. Poljoprivrednici vide novi izvor prihoda, odlagališta mogu postati novi rudnici zlata, a za industrija nafte i plina koja se suočava s globalnim naporima RNG nudi priliku za nastavak korištenja cjevovoda i druge infrastrukture prirodnog plina vrijedne bilijune dolara.

Sve to stvorilo je kritičare koji misle da je RNG smicalica velikih kompanija, a neki od njih ističu i da RNG nije ni obnovljiv ni prirodan te da sigurno nije veliko klimatsko rješenje. Argumenti? Prema njihovu mišljenju, on i dalje sadržava najmanje 90 posto metana, koji šteti klimi više od ugljikova dioksida, a izraz ‘obnovljivi prirodni plin‘ samo je paravan za ono što to gorivo zapravo jest – metan, baš kao i obični prirodni plin. Problem vide i u proizvodnim postrojenjima koja navodno ispuštaju otrovne opadne tvari.

Tvrdeći da postoje bolji načini za rješavanje emisija iz odlagališta, otpada od hrane i farmi, kritičari smatraju da bi se energija trebala usmjeriti u prihvaćanje prakse nultog otpada.

Za ili protiv?

Pa pomaže li onda obnovljivi prirodni plin imalo ili nimalo u borbi protiv klimatskih promjena ili samo olakšava profiterima? Na stranu online kritičari, kojih će uvijek biti; dio stručnjaka zaista je zabrinut zbog raširene uporabe RNG-a. Razloga za to je više! Prije svega, smatraju da će opskrba RNG-om uvijek biti ograničena. U zemljama u kojima je potrošnja prirodnog plina po stanovniku mnogo niža nego u SAD-u biometan ima potencijal kao zamjensko gorivo. Čak i kad bi bilo moguće iskoristiti sav otpad od hrane u SAD-u, odlagališta otpada, gnojiva, postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda itd., dobiveno biogorivo moglo bi zamijeniti samo djelić trenutačne potrošnje prirodnog plina – prema procjeni, između deset i petnaest posto. Uza sve to proizvodnja RNG-a prilično je skupa.

Svejedno, ti problemi ne znače da se potencijal RNG-a treba posve zanemariti. Naprotiv, vlada konsenzus među znanstvenicima i ekolozima ​da treba prikupiti što više bioplina s mliječnih farmi, odlagališta otpada, iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda i drugih izvora kako bi se smanjila emisija metana. No ta bi se energija trebala usmjeriti na korištenje na licu mjesta ili za potrebe objekata u blizini. U takvom scenariju RNG bi mogao imati ulogu u globalnim naporima za dekarbonizaciju.

Ipak mala pomoć planetu

Što će reći, nije sporno da RNG ima prednosti. Prije svega, dio stručnjaka tvrdi da zaista jest održiv i da smanjuje emisije stakleničkih plinova. A u želji da što prije napustimo tradicionalne izvore energije, najvažnija je prednost ta da, barem u nekom postotku, može biti zamjena za prirodni plin i da općenito smanjuje potražnju za fosilnim gorivima. Imajući sve to na umu, BCG očekuje porast potražnje za RNG-om u SAD-u, pri čemu naglašava da će sektori transporta, plina, električne energije i industrija potaknuti potražnju. Ipak, kao ni jedna alternativa do sada, ni ta nije savršena. Kao i svaki izvor energije, RNG ima nedostatke: zahtijeva infrastrukturu i objekte za obradu, skup je i nema ga dovoljno. Uza sve to, ono što je mnogima trn u oku, pogodovat će brojnim profiterima. Ipak, vrijedi imati na umu da bi, čak i uz mali doprinos, mogao biti velika pomoć u ostvarivanju zelenije budućnosti.