Zeleno i digitalno
StoryEditor

Početak kraja - Je li era fosilnih goriva dosegla vrhunac?

12. Rujan 2023.
foto Shutterstock

Pitanje svih pitanja: hoćemo li i kada prestati koristiti fosilna goriva? I još važnije, hoće li nam to pomoći? Možemo li tako spasiti svijet od posljedica klimatskih promjena? Odgovor na to pitanje - da! I za sve kritičare koji upravo okreću očima, ovo ‘da‘ je potpuno neironično, barem ako se pita Međunarodnu agenciju za energiju (IEA). 

Naime, prema njima, svijet je na ‘početku kraja‘ ere fosilnih goriva. Vodeća globalna organizacija za nadzor energije po prvi je puta prognozirala da će potražnja za naftom, prirodnim plinom i ugljenom dosegnuti vrhunac prije 2030. godine

Čemu to možemo zahvaliti? Okretanje novim izvorima. Točnije, nove projekcije IEA predviđaju da će potrošnja tri glavna fosilna goriva početi opadati u ovom desetljeću zbog brzog rasta obnovljive energije i širenja električnih vozila.

– Svjedočimo početku kraja ere fosilnih goriva i moramo se pripremiti za sljedeću eru. To pokazuje da klimatske politike djeluju – rekao je šef IEA-e Fatih Birol komentirajući projekcije koje bi trebale biti objavljene sljedećeg mjeseca u World Energy Outlook-u, prenosi Financial Times.

Inače, IEA prošle je godine istaknuo da bi ukupna potražnja za fosilnim gorivima mogla dosegnuti vrhunac do 2030, no nove projekcije su izgleda ipak ubrzale očekivanja uvođenja obnovljivih tehnologija.

Prava energetska prekretnica 

U autorskom tekstu za Financial Times, Birol je pozdravio ‘povijesnu prekretnicu‘, no istaknuo i da bi kreatori politika diljem svijeta trebali učiniti više kako bi ubrzali energetsku tranziciju i smanjili emisije, unatoč političkim preprekama dekarbonizaciji.

Jer, iako su vlade diljem svijeta povećale ulaganja u obnovljive izvore energije s namjerom da odgovore na klimatske promjene i energetsku krizu potaknutu ratom u Ukrajini, brojne su države ipak kao prioritet posljednjih godina stavile borbu protiv visokih troškova života. 

Birol je također spomenuo i da važnu ulogu igraju i ‘strukturne promjene‘ u kineskom gospodarstvu koje se pomiče iz teške industrije na manje energetski intenzivne industrije i usluge.

– U posljednjih deset godina Kina je odgovorna za oko trećinu rasta globalne potražnje za prirodnim plinom i dvije trećine rasta potražnje za naftom. Solarna energija, energija vjetra i nuklearna energija pojest će potencijalni rast ugljena u Kini – smatra Birol.

Red kritika 

Šef IEA-e je, izgleda, ipak svjestan kritika pa je dodao da kreatori politike moraju biti okrenuti energetskoj tranziciji, koja se može ubrzati ‘jačom klimatskom politikom‘, unatoč zabrinutosti  oko tolerancije birača na brze promjene. Naime, i SAD i EU pokrenuli su ambiciozne programe za potporu rastu obnovljive energije, ali se suočavaju s kritikama političkih protivnika i problemom visokih troškova.

I predsjednica Europskog parlamenta, Roberta Metsola, upozorila je ovog mjeseca da snažnim klimatskim politikama Bruxelles riskira usmjeravanje birača prema populističkim strankama. S druge strane vlada u Ujedinjenom Kraljevstvu podržala je nova bušenja nafte i plina te kritizirala širenje londonske zone ultraniskih emisija.

Osim toga, iBirol i IEA suočeni su s napadima velikih proizvođača fosilnih goriva koji upozoravaju da nedovoljna ulaganja u opskrbu naftom i plinom mogu dovesti do budućih energetskih kriza. Opec je tako optužio IEA-u za poticanje ‘volatilnosti‘ na tržištima svojim pozivima da se prestane ulagati u nove naftne razvoje.

– Naftne i plinske tvrtke možda ne samo da pogrešno procjenjuju javno mnijenje, već krivo procjenjuju tržište ako očekuju daljnji rast potražnje za naftom i plinom tijekom ovog desetljeća. Novi veliki projekti fosilnih goriva nose ne samo velike klimatske rizike, već i velike financijske rizike – ustrajno će Birol.

Birol je upozorio kreatore politika da su emisije morale pasti nakon vrhunca 2020. kako bi uopće imali šanse ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva. Sada se očekuje da će sredinom ovog desetljeća globalne emisije doseći vrhunac, ali to je još uvijek daleko od postizanja klimatskih ciljeva čak i uz dodatne politike. A kraj korištenja fosilnih goriva pak može popraviti situaciju, i to je vlak na koji ne bi smjeli zakasniti, smatra Birol.

Svejedno, pravo pitanje ostaje jesmo li zaista razmisliti o tome kako ćemo bez fosilnih goriva? Kritičari potpuno legitimno preispituju je li njihovo ukidanje zaista rješenje i tko će biti prvi koji će, primjerice, iz pogona neke velike tvornice isključiti fosilna goriva? Kako bi to izgledalo, pitaju se? A odgovor još nitko nije ponudio. Pa koliko god ideja očuvanja okoliša zvučala prvo politički ispravno, pa onda i zaista poželjno, pitanje budućnosti bez fosilnih goriva će u realnosti možda ipak biti teže ostvarivo. 

24. svibanj 2024 07:57