U posljednjem desetljeću, globalni fokus na održivost i ekološku odgovornost potaknuo je nagli porast interesa za električne automobile diljem svijeta. Hrvatska, kao članica Europske unije, nije iznimka u tom trendu te je također svjedočila rastućem broju električnih vozila na svojim cestama. No, kako se broj električnih vozila u zemlji povećava, postavlja se pitanje o stanju infrastrukture koja podržava njihovo punjenje, kao i izazovima s kojima se suočavaju vlasnici električnih automobila.
Naime, Hrvatska je krajem 2022. godine brojala oko 950 javno dostupnih punionica s oko 1.700 priključaka za punjenje, a trenutno je registrirano nešto više od 5.700 potpuno električnih vozila. Prema tome, na cesti je 3,3 potpuno električnih vozila po javno dostupnom priključku za punjenje. Također, treba uzeti u obzir i da se više od 60 posto vlasnika električnih vozila u Hrvatskoj puni kod kuće pa su spomenute javno dostupne punionice većinu vremena dostupne.
Punjači u stupovima javne rasvjete
- Prema tim podacima, Hrvatska je prošle godine proglašena i drugom najboljom zemljom za putovanje električnim automobilom unutar Europe, od strane agencije Uswitch, ali treba svakako uzeti u obzir da imamo još uvijek dosta manje električnih vozila od većine europskih zemalja te da se ta slika mijenja tijekom turističke sezone. Iako su navedene brojke sasvim razumne za potrebe domaćih vozača električnih vozila, imamo još puno prostora za napredak po pitanju infrastrukture punionica - rekao je Tin Koren, tajnik udruge Strujni krug.
Iz udruge smatraju da infrastrukturu punionica za električna vozila treba razvijati na tri glavna polja; punionice u gradovima, punionice na autocestama i punionice u turističkim odredištima. Za punionice u gradovima je udruga Strujni krug već pokrenula pilot projekt postavljanja punjača u stupove javne rasvjete.
S druge strane, za punionice na autocestama kroz nekoliko mjeseci stiže europska Regulativa za infrastrukturu alternativnih goriva (AFIR) kojom će se države članice Europske unije obvezati na postavljanje značajnog broja punionica na najvažnijim prometnicama diljem Europe, dodao je Koren. Tako će sve države članice u narednim godinama morati osigurati velik broj punionica za električna vozila na svakih 60-100 kilometara, ovisno o važnosti prometnice.
Također, za infrastrukturu punionica u turističkim odredištima, udruga Strujni krug već drugu godinu za redom provodi akciju na koju se mogu prijaviti svi vlasnici hotela, restorana, apartmana ili općenito atraktivnih lokacija kako bi u suradnji s njihovim partnerima proširili potrebnu infrastrukturu diljem Hrvatske. Ističu da im se samo ovo proljeće prijavilo više od 150 zainteresiranih vlasnika različitih objekata kako bi ugradili punionicu za vlastite goste.
Problemi s punjačima
- U Hrvatskoj je omjer broja javnih punionica i registriranih električnih automobila vrlo dobar te na jedan punjač dolaze oko tri vozila. Međutim, unatrag dvije-tri godine su to postala pusta mjesta na koja se više ne parkiraju niti vlasnici klasičnih benzinskih i dizelskih motora, a koji su iskorištavali odnosno zloupotrebljavali mogućnost besplatnog parkiranja. Uz sve veće cijene punjenja, uz koje je upitna isplativost vožnje na struju, problem su popratni problemi poput loše napravljenih mobilnih aplikacija koje ne rade baš uvijek.
Nekada je problem što se ne možete ulogirati u aplikaciju, a problem se obično riješi u roku dan ili dva. Preostaje vam u tom trenutku jedino rješenje - potražiti drugi punjač. S tim da taj drugi punjač može biti zauzet. Ili oštećen, što je drugi problem s kojim se vlasnici električnih vozila suočavaju. Oštećeni konektori vlasnike koštaju i do 20.000 eura, a upitna je nekada i dobavljivost pa sve može potrajati ne samo više dana nego i više tjedana, dok se punjač ponovo osposobi za rad - objasnio je Krunoslav Ćosić, urednik na web portalu Portofon.com i suradnik Revije HAK.
Ipak, dodaje Ćosić, električna vozila imaju velike prednosti ukoliko ih voze vlasnici s vlastitim mjestom za punjenje, bilo kod kuće ili na poslu. CIjena vožnje na struju može koštati oko jedan euro na 100 kilometara, što je izuzetno povoljno, a električna se vozila u pravilu manje i kvare jer imaju daleko manje dijelova od klasičnih automobila na koje smo naviknuti duže od stoljeća.
Hrvatska na dnu EU
- Postavljanje punionica za električna vozila je možda bilo neisplativo u samome početku dok nije bilo toliko električnih vozila, ali treba uzeti u obzir da je danas u europskom prometu gotovo 2,9 milijuna potpuno električnih vozila i 5,6 milijuna plug-in hibridnih vozila (koja također imaju mogućnost punjenja). Ta brojka iz godine u godinu značajno raste te jednako tako svake godine možemo očekivati znatno veće brojke ulaska električnih vozila u Hrvatsku tijekom turističke sezone, a ujedno i povećan promet na punionicama.
S obzirom na to da Hrvatska ima još dosta prostora za napredak, vrlo smo atraktivna zemlja za proširenje poslovanja i brojnim svjetskim operatorima punionica. Tako redovito dobivamo informacije ili čak pružamo savjetovanja mnogima od njih koji tek dolaze na hrvatsko tržište ili već pripremaju ozbiljne mreže punionica diljem zemlje. Također, za ugradnju manjih punionica za privatne ili poslovne svrhe se u posljednjih godinu dana otvorilo sigurno 20-ak novih tvrtki ili onih koje namjeravaju proširiti svoje poslovanje iz neke od drugih europskih država - komentirao je Koren.
Što se Hrvatske tiče, ona je po broj električnih vozila i dalje pri samom dnu EU, odnosno iza nas su samo Grčka, Poljska, Estonija, Litva i Cipar. Pogledamo li statistike prodaje električnih vozila samo prošloga mjeseca, u Hrvatskoj ona nose udio od oko tri posto, dok je europski udio prodaje električnih vozila prošloga mjeseca nadmašio i dizelaše s 15,1 posto tržišta.