Danska je odlučila biti prva zemlja koja će svojim poljoprivrednicima i stočarima uvesti porez na ugljik, pri čemu će uzgajivačima stoke naplaćivati gotovo 100 eura godišnje za emisije stakleničkih plinova svake njihove krave. U prijevodu, meso će postati skuplje.
Nakon mjeseci napornih pregovora s trgovačkim tijelima i skupinama za zaštitu okoliša, danska vladajuća koalicija dogovorila je efektivnu poreznu stopu od 120 DKr (16 €) po toni emisije ekvivalenta ugljičnog dioksida iz stoke, uključujući krave i svinje.
Zemlje diljem svijeta se bore za smanjenje emisija iz proizvodnje hrane koja čini gotovo četvrtinu globalnih emisija, koje su označene kao najveća prijetnja čovječanstvu posljednjih godina. A na meti su se sada našli preživači poput krava i ovaca koje proizvode metan kroz svoj probavni sustav, dok sintetička dušična gnojiva u travi koju jedu također proizvode stakleničke plinove. Na stoku otpada 11 posto globalnih emisija, a gotovo dvije trećine toga pokreću krave. Iduća stanica je po svemu sudeći isti takav porez i za ljude jer dišemo, pa izdišemo ugljični dioksid, pa zašto da ne?!
Danski sporazum, koji postavlja temelje za uvođenje nameta do 2030., dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što su farmeri prosvjedovali diljem Europe protiv ekoloških mjera EU-a. Mette Frederiksen, danska premijerka lijevog centra, rekla je kako se nada da će porez ‘utirati put naprijed regionalno i globalno‘ za slične inicijative.
Organizacija poljoprivrednika Bæredygtigt Landbrug, koja nije bila uključena u pregovore, odmah je kritizirala dogovor, dok su neke zelene organizacije privatno tvrdile da postoji previše odbitaka da bi porez bio učinkovit.
- Mislim da je to potpuna ludost. Vlada ne sluša poljoprivrednike - rekao je Peter Kiær, predsjednik Bæredygtigt Landbrug, dodajući da bi to spriječilo prijeko potrebna ulaganja u tehnologiju u zemlji koja je već bila jedan od najzelenijih poljoprivrednih proizvođača na svijetu.
Krave glavni krivac
Očekuje se da će danski parlament glasovati za odobrenje poreza kasnije ove godine, čija će glavna stopa biti 300 DKr po toni ekvivalenta CO₂ 2030., a porast će na 750 DKr po toni ekvivalenta CO₂ 2035. Postoje ugrađeni poticaji za poljoprivrednike da smanje emisije, a porez će se uvoditi postupno uz osnovni porezni odbitak od 60 posto najmanje prve dvije godine.
Prosječna danska krava proizvede šest tona CO₂ ekvivalenta godišnje, prema ekološkom think-tanku Concito. Korištenje niže porezne stope od 120 DKr izazvalo bi troškove od oko 720 DKr ili 96,50 eura. Krave proizvode daleko veće emisije od svinjetine, iako će uzgajivači svinja u zemlji također biti zahvaćeni novim porezom u zemlji koja je poznata kao veliki izvoznik mliječnih proizvoda i svinjskog mesa.
Lars Aagaard, ministar okoliša zemlje, rekao je da je poljoprivreda najveći emiter stakleničkih plinova u Danskoj te da se trenutno stanje ne može nastaviti.
- Poljoprivreda mora doprinijeti i biti dio zelene budućnosti – kaže on.
Søren Søndergaard, predsjednik Danskog vijeća za poljoprivredu i hranu kaže kako su ‘uspjeli dobiti porezni model u kojem poljoprivrednik koji koristi odobrena i ekonomski održiva klimatska rješenja može u potpunosti izbjeći porez‘. Ali Peder Tuborgh, izvršni direktor danske mljekarske zadruge Arla Foods, rekao je da bi porezni režim mogao nepravedno utjecati na neke poljoprivrednike, uključujući organske proizvođače, koji već čine sve što mogu kako bi smanjili svoje emisije, te je pozvao kreatore politike da dodatno ispitaju ovaj zakon.
Novi Zeland je ovog mjeseca odustao od pokušaja uvođenja sličnog poreza na uzgajivače ovaca i krava u nastojanju da smanji emisije metana.
Europska komisija proučava kako bi mogla uspostaviti sustav trgovanja poljoprivrednim emisijama za cijelu EU, razmatrajući opcije uključujući zahtjev da poljoprivrednici i zemljoposjednici plaćaju izravno za svoje emisije.
Kristian Hundebøll, izvršni direktor DLG grupe, jednog od najvećih europskih agrobiznisa, zadruge u vlasništvu 25.000 danskih farmera, rekao je da je ‘ključno‘ da porez bude ‘usidren u Europi‘, a ne da Danska djeluje jednostrano.
Na događaju održanom u Bruxellesu prošlog tjedna, Alexandre Paquot, zamjenik glavnog direktora odjela Komisije za klimu, rekao je da bi uključivanje poljoprivrede u sustav trgovanja emisijama bloka trebalo predstavljati ‘novi poslovni slučaj i nove prilike za poljoprivrednike‘.
No, kao što smo već pisali u nekoliko navrata, trgovanje emisijama i offsetiranje ili kompenzacija ugljika je pucanj u prazno i zapravo ne doprinosit smanjenju stakleničkih plinova.