Poziv za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada najavljen je za prvo polugodište ove godine
Zadnje izmjene i dopune Zakona o gradnji u prosincu definirale su cijeli niz procedura, pa tako i u energetskoj učinkovitosti. Vrijeme će pokazati, kao i kod svih zakonskih promjena, koliko će biti učinkovite. No i izvođači radova i investitori moraju im se prilagoditi. Što se tiče energetske učinkovitosti u zgradarstvu, uveden je glavni energetski certifikator. On (uz ostale sudionike projekta) potpisuje energetski certifikat za zgradu sa složenim tehničkim sustavom, a i utvrđena je i njegova odgovornost za cjelovitost i međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu, način na koji se određuje i poslove koje obavlja. Iako će, ponavljamo, vrijeme pokazati kvalitetu izmjena i dopuna Zakona, smatramo dobrim rješenjem definiranje odgovornosti svih onih koji imaju svoju ulogu u projektu.
Sve zbog građana
Glavni certifikator fizička je osoba ovlaštena za energetsko certificiranje i/ili energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom. Kao što je navedeno, odgovoran je za cjelovitost, objedinjavanje te međusobnu usklađenost podataka u energetskom certifikatu i izvješću o energetskom pregledu zgrade. Tko će biti glavni certifikator, odlučuje investitor. U obrazloženju zašto se zakonodavac odlučio na takvo rješenje piše da je to ‘(…) radi jednostavnijeg pristupa pružanju usluga energetskog certificiranja za fizičke osobe, smanjenja ograničavanja slobode pružanja usluga, administrativnog rasterećenja u postupku davanja ovlaštenja (zbog čestih promjena zaposlenih osoba u ovlaštenoj pravnoj osobi), jednostavnije provedbe nadzora nad obveznim stručnim usavršavanjem i radom ovlaštenih osoba. Navedena je mjera u skladu s člancima 5. i 10. Direktive o uslugama kojima se potiče administrativno pojednostavnjenje i ukidanje neopravdanih odobrenja za pristup tržištu usluga.‘
Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju (HSZG), kad govori o novim propisima, spominje i Direktivu EU-a o energetskim svojstvima zgrada (EPBD). Posebno ona, kaže, usmjerava gradnju prema energetskoj učinkovitosti i smanjenju emisija CO₂, pa je važno da obnova bude usklađena s tim zahtjevima. To je i u skladu s time da danas obnova nekretnina znači mnogo više od same estetske ili tehničke prilagodbe – ključno je smanjiti potrošnju energije, upotrebljavati održive materijale i osigurati dugoročnu otpornost zgrade, a pritom povećati komfor, sigurnost i zdravlje ljudi.
Smjernice za struku i suvlasnike
Smolar veli da je stanje zgrada u Hrvatskoj vrlo slično onom u ostatku Europske unije u kojem je ‘većina stambenog fonda sagrađena prije nego što su uvedeni suvremeni energetski standardi, što znači da velik broj zgrada troši previše energije i zahtijeva temeljitu obnovu‘. Zato je, dodaje, energetska neučinkovitost jedan od glavnih izazova u dekarbonizaciji građevinskog sektora.
– Veća vrijednost, produljenje vijeka, povećanje komfora, smanjenje troškova za energente i vodu, ali i za održavanje, smanjenje utjecaja na okoliš i smanjenje emisije CO₂ neke su od glavnih prednosti obnove zgrada. Ključno je ponovno korištenje postojećih građevina, a ne rušenje i gradnja novih, jer se tako drastično smanjuje emisija stakleničkih plinova u konstrukciji zgrade. Obnovom je moguće smanjenje od 80-ak posto ugrađenog ugljika u odnosu na novogradnju – objašnjava Smolar.
HSZG je za investitore i graditelje napisao ‘Vodič za energetsku obnovu višestambenih zgrada‘ u sklopu europskog projekta ‘Retrofit HUB‘ kako bi im pomogao u rješavanju tih izazova. Taj priručnik, koji služi kao alat za projektante, predstavnike suvlasnika, upravitelje i stručnu javnost, daje jasne smjernice o tehnologijama energetske obnove i njihovoj primjeni. Kad je pak riječ o zgradama zaštićenim kao kulturno dobro, to je, veli, poseban izazov jer u njima standardna energetska rješenja često nisu primjenjiva. No i tu je HSZG ponudio odgovarajuća rješenja razvivši tehnički vodič ‘Očuvanje i obnova zgrada kulturne baštine u doba klimatske krize‘, koji sadržava najbolje zelene prakse i algoritam obnove za projektante.
Smolara smo pitali kakva se inovativna rješenja i materijali danas upotrebljavaju u obnovi i gradnji. Podsjeća na izmijenjenu Uredbu (EU-a) prošle godine o utvrđivanju usklađenih pravila koja, između ostalog, uvodi obvezu transparentnog deklariranja okolišnih svojstava proizvoda u Izjavi o svojstvima i sukladnosti, tzv. EPD (Environmental Product Declaration). Ključan je element te izjave analiza okolišne održivosti proizvoda tijekom njegova životnog ciklusa (LCA – life cycle assesment), uključujući emisije ugljikova dioksida i utjecaj na prirodne resurse. Smatra se da će ta nova obveza potaknuti proizvođače građevnog materijala na ulaganje u održivije tehnologije i optimizaciju proizvodnih procesa kako bi smanjili ugljični otisak svojih proizvoda. Kad je pak riječ o hrvatskom tržištu, proizvođačima je problem pronaći takve ekološki prihvatljive materijale.
– Trenutačno je jedini zahtjev za EPD u Hrvatskoj kad investitor izrađuje ocjenu održivosti, odnosno certifikat održivosti prema DGNB-u. DGNB je najnapredniji međunarodno priznati sustav za ocjenu održivosti izgrađenog okoliša. Razvio ga je 2009. Njemački savjet za održivu gradnju (DGNB), a danas je najzastupljeniji međunarodni certifikat korišten u EU-u. Obilježje je tog alata holistički pristup koji ravnopravno vrednuje ekološke, društvene i ekonomske aspekte. Potpuno je usklađen s taksonomijom EU-a kao jedinstvenim okvirom kojim se definiraju okolišno održiva ulaganja, Levelsom, okvirom Europske komisije za procjenu i izvještavanje o održivosti zgrada, te s izvještavanjem o ESG-u – objašnjava Smolar.
Budući da je DGNB jedini sustav certificiranja zgrada u cijelosti prilagođen europskoj regulativi, u listopadu 2021. Hrvatski savjet za zelenu gradnju postao je nacionalni partner DGNB Systema u Hrvatskoj. Tako je, zaključuje Smolar, DGNB System International postao nacionalno prihvaćen sustav za ocje nu održivosti izgrađenog okoliša u Hrvatskoj.
Javni poziv
U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) kažu da u suradnji s resornim ministarstvima kontinuirano provode program energetske obnove obiteljskih kuća, a u prošloj godini za taj je program bilo osigurano rekordnih 120 milijuna eura.
– U sklopu javnog poziva detaljno su bili propisani i tehnički uvjeti za sve mjere energetske učinkovitosti koje se tiču obnove toplinske ovojnice kuće koja uključuje postavljanje nove stolarije, izolaciju i rekonstrukciju krovišta, postavljanje novih fasadnih sustava. Građanima se sufinancirala i ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, primjerice fotonaponske elektrane, solarni toplinski kolektori, dizalice topline, kotlovi na drvnu sječku/pelete. Sve te mjere i zahtjevi dugoročno su isplativi zbog smanjenja operativnih troškova, a istodobno su usmjereni prema smanjenju energetskih gubitaka, povećanju kvalitete života stanara te smanjenju emisija CO₂, što je u skladu s ciljevima održiva razvoja – napominju u FZOEU-u.
Poziv za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća i višestambenih zgrada najavljen je za prvo polugodište ove godine i nema sumnje da je mnogo onih koji to čekaju. Pritom je važno i za sve njih koji investiraju u obnovu da se upoznaju s novim propisima ili, možda čak i bolje, da angažiraju nekog stručnjaka koji će im pripremiti dokumentaciju. I zakonodavac je napravio dobru stvar uvođenjem energetskog certifikatora, ali i definiranjem svačije odgovornosti u realizaciji energetske učinkovitosti zgrade.
