Drugi panel na skupu 48 sati, četvrtom susretu gradonačelnika i poduzetnika koji se ove godine održava u Osijeku bio je posvećen zelenoj gradnji i energetski učinkovitim gradovima.
Neće nas ni jedan zakon izvesti iz krize, već samo dobri projekti, lokalne jedinice, gradovi koji moraju biti pokretači razvoja. Kada se lokalno postiže razvoj, tada on djeluje i nacionalno. Naglasila je to Ana Pavičić-Kaselj, pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja, koja je na panelu Zeleni koncepti i energetski učinkoviti gradovi govorila je o preduvjetima za razvoj energetski učinkovitih gradova.
- Vrtimo se u krug, govorimo o krizi, razvoju, konkurentnosti, visokim cijenama energije, a nitko ne govori o projektima – naglasila je Pavičić-Kaselj, pokušavši kroz svoju prezentaciju ukazati na probleme i inertnost gradova pogotovo po pitanju apliciranja za strukturne fondove. Na državi je, kaže, da prepozna zapreke i omogući da se gospodarstvo razvija. Tako su i krenuli donošenjem izmjena ključnog zakona - Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji koji je potaknuo razvoj tržišta pružatelja energetskih usluga te zainteresiranim tvrtkama omogućio ulazak na novo tržište i sudjelovanjem na javnim natječajima za obnovu zgrada javnog sektora. Iz tog su zakona proizašli i drugi akti koji su olakšali provedbu ESCO projekata u javnom sektoru. No porazno je da većina gradova ne barata osnovnim informacijama.
- U Hrvatskoj još uvijek ne postoji ozbiljna namjera da se počne baviti razvojem. Ako nemamo tu namjeru, ne možemo razmišljati da li ćemo povući novac u nekakvu obnovu zgrada jer trenutuno ne baratamo osnovnim informacijama – istakla je Pavičić-Kaselj, dodavši da je i Program energetske obnove zgrada javnog sektora prezentiran, između ostalog, zbog dobivanja odgovora na pitanje kako potaknuti gospodarstvo i kako uštedjeti energiju. Govorivši o EU fondovima, naglasila je da se zbog političke situacije i političkih odnosa projekti ne prijavljuju i ne događaju.- To je žalosno. Strukturne fondove koji će nas dočekati 2014. nećemo moći potrošiti jer 2014. nećemo imati spremnih projekata. Pitanje je na nama - što ćemo napraviti ? – pita Pavičić-Kaselj, naglasivši da se za ELENU, inicijativu kojoj je cilj jedinicama lokalne i regionalne samouprave da investiraju u energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju, prijavio samo grad Zagreb. Sličan je slučaj i IEE-MLEI PDA koji nadopunjava instrument ELENA i usmjeren je na manje projekte.
Moramo shvatiti ozbiljno, upozorila je, da ako na, cijene energije rastu, ako ulazimo u EU, ako trebamo biti konurentni, onda moramo biti i održivi i početi se baviti razvojem, a ne politikom.- Ako nismo konkurentni, onda nemamo što raditi u EU jer će nas pojesti. Moramo početi iskorištavati te novce – oštra je bila Pavičić-Kaselj.Predstavila je planove za budućnost, odnosno programiranje u Hrvatskoj za EU za razdoblje od 2014. do 2020., od programa obnove zgrada, razvoja stanovanja, urbane obnove, revitalizacije napuštenih industrijskih površina, vojnih kompleksa i drugo, a koje treba staviti u funkciju razvoja i gospodarstva.
Josip Borak iz CEI-a nadovezao se s projektima JPP-a u energetskom sektoru. Što se tiče dosadašnje prakse, istaknuo je, do sada, nije proveden ni jedan JPP projekt. Podsjetio je na novi Zakon o JPP-u te na okvirni program Vlade od 19. travnja napravljen za četiri godine koji sadrži projekte ukupne vrijednosti od oko dvije milijarde eura.- Ima posla za poduzetnike, bitno je dobro se organizirati – napomenuo je Borak objasnivši sve prednosti JPP-a sudionicima konferencije, razliku između tradicionalne nabave građevine i JPP-a te druge bitne segmente te vrste partnerstva.
Vedrana Likan iz Savjeta za zelenu gradnju govorila je o zelenijim i održivijim urbanim zonama, naglasivši tržišne potencijale, benefite i troškove zelene gradnje. Temelj je održivi razvoj te u tom kontekstu briga za okoliš, a okosnica su energenti koji iz dana u dan poskupljuju. - Gdje su u svemu tome zgrade koje su odgovorne za 20 posto ukupne potrošnje vode i 40 posto energije? – upitala je Likan. U gradovima danas živi 50 posto populacije, nastavila je, a brojka će rasti. Procjenjuje se, naime, da će 70 posto ljudi za 30 godina živjeti u gradovima. Osim resursa, za održivi razvoj bitna je tako i zelena gradnja koja vodi brigu o iskorištenju energije, zdravlju korisnika i smanjuje negativna utjecaj na okoliš i to potrošnju vode do 40 posto, energenata do 50 posto, utjecaj ugljičnog diokisada do 40 posto.
Tvrtko Ćavar iz Philipsa fokusirao se na energetsku učinkovitost u urbanoj rasvjeti ukazavši na europske trendove i iskustva iz Hrvatske, naglasivši smjenu stare tehnologije novom LED štednom rasvjetom.
Praktični primjeri su se mogli čuti u predavanju Vjerana Piršića, predsjednika udruge Eko Kvarner, koji je primjere uspješnog ulaganja u OIE.- Solarizacija istočne obale Jadrana će se dogoditi vrlo skoro. Zadnji je trenutak da se organizirate. Krenite u solarizacije, to je pitanje testa inteligencije. Država daj bože da ne smeta. Konačno je popravila pravilnik koji je bio idiotski i sad počinje juriš. Sva tehnologija postoji, nemojte da taj vlak prođe pokraj vas. Bitno je da shvatite trend i da se organizirate kao lokalna zajednica – poručio je Piršić, veliki zagovornik OIE.