Kako bi ukazali na zastoj investicija u proizvodnji zelene energije, ali i predložili konkretna rješenja, Udruženje obnovljivih izvora energije Hrvatske gospodarske komore predstavilo je danas dokument Position Paper kojim analiziraju trenutno stanje i nude rješenja najveće problematike, a to su administrativne prepreke u sektoru obnovljivih izvora energije.
Kako je uvodno napomenula Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK, sektor OIE još se od 2016. godine suočava s problemima u procedurama i neusklađenosti propisa, jer se od tada čeka donošenje uredbe koja regulira provedbu projekata OIE na državnim zemljištima. Situacija se dodatno usporila, u nekim slučajevima i zaustavila od 2021. godine kada je donešen Zakon o obnovljivim izvorima energije, ali nisu provedeni svi akti koji su propisani, bez kojih nije moguće realizirati niti jedan projekt OIE.
Konkretno, donošenje podzakonskih akata kasni više od 430 dana, a kako je istaknuto na konferenciji, unatoč najavama državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ive Milatića iz siječnja da će oni biti doneseni u prvom kvartalu ove godine, ti provedbeni propisi još se nisu našli ni na javnom savjetovanju.
Također, sporo se raspisuju i natječaji za energetsko odobrenje prema prijelaznim odredbama Zakona o tržištu električne energije. U godinu i dva mjeseca riješeno je tek 17,6 posto zahtjeva. Problematična je i činjenica da i nakon što dobiju energetsko odobrenje ti projekti ne mogu nastaviti s razvojem jer nedostaju podzakonski akti koji se odnose na priključenje na elektroenergetsku mrežu, točnije Pravila o priključenju na mrežu i naknada za priključenje, rečeno je na konferenciji.
– Bilo je pokušaja dobre volje sa svih strana da se riješi situacija, a ovo je naš doprinos i poziv svima da se ovaj sektor čim prije postavi na zdrave noge i da se definira zdrav državni okvir, da građani i država dobiju ono što zaslužuju jer za to imamo potencijala i resursa. Nadamo se da će on biti polazna točka za rješavanje cijelog niza problema te da će potaknuti sve dionike na cjelovito i sustavno uređenje ovog područja – rekla je Šćulac Domac, uz zaključak da građani i poslodavci nisu zaslužili politikanstvo nego konkretne mjere.
Napomenula je i da su prošli tjedan uputili dopis ministrima Olegu Butkoviću, Davoru Filipoviću i Branku Bačiću, kako bi se formirala radna skupina u Vladi koja bi donijela konkretne zadatke i zaključke, što je krajnji cilj Udruženja OIE HGK.
Sam dokument Position Paper, sa sažetih pet ključnih problema koji koče nove OIE projekte u Hrvatskoj, predstavio je Aljoša Pleić, zamjenik predsjednika Udruženja OIE HGK. Tih pet područja su zakonodavni okvir, priključak na elektroenergetsku mrežu, prostorno planiranje, utjecaj na okoliš i prirodu te usklađenost propisa. Kao najveći problem i Šćulac Domag i Pleić naveli su neusklađenost propisa.
Pleić je stoga predložio da se što prije donesu već propisani akti Zakona o OIE, uz naglasak da oni nisu loše napisani. Nadalje, predlaže smanjenje administrativnog opterećenja, ubrzanje tranzicije uz pomoć digitalizacije, da plan razvoja elektroenergetske mreže bude javno dostupan, kao i da se prostorni planovi donose brže.
– Kod gospodarskih objekata i kućanstava vidimo pozitivne pomake u gradnji OIE projekata, ali to nije dovoljno. Stoga je nužno da se otvore nove investicije na državnim zemljištima. Potrebno je napraviti žurnu radnu skupinu koji će okupiti sve dionike i u kratkom roku, u naredna tri mjeseca, do ljeta donijeti ključne zakone – zaključio je Pleić.
Zbog toga Udruženje OIE HGK kao sustavnu mjeru sugerira pokretanje izrade Lex Specialisa za pripremu i provedbu realizacije OIE projekata. Predlažu osnivanje Međuresorne radne skupine, sastavljene od predstavnika MINGOR-a MPUGiDI-a, HEP ODS-a, HOPS-a, HERA-e, HROTE-a te predstavnika Udruženja OIE HGK koja bi u 30 dana donijela zaključak i jasne rokove za usklađivanje propisa.
Ivo Čović, predsjednik Udruženja OIE HGK, dodao je da država ne koči OIE projekte namjerno, već se radi o neorganizaciji i administrativnom opterećenju sustava.
– Ogroman trošak izdvojen je iz društva za nabavku skupih energenata. Taj trošak se mjeri u desecima milijardi eura u posljednjih godinu dana, jer smo kupovali plin po rekordno visokim cijenama. Upravo to i je problem. Građanima i poduzetnicima je cilj da cijena struje bude što manja. Smisao razvoja OIE je da se dugoročno na prirodu i okruženje smanji negativni utjecaj – zaključio je Čović.
