Svima su puna usta digitalizacije i transparentnosti, no kako to funkcionira u praksi? Čini se da pametne jedinice lokalne i područne samouprave u sva područja života, poslovanja i upravljanja uvode digitalne tehnologije. Da bi doista pomagale građanima, poboljšavale živote i – postale pametne
Digitalizacija je zajedno sa zelenom tranzicijom posljednjih godina postala neizostavna tema svakog poduzetnika, a samim time i svakoga gradonačelnika, načelnika i župana. Svima su puna usta tog pojma i svi žele ići ukorak s vremenom, ali i iskoristiti nepovratna sredstva koja nudi Europska unija.
– Mogućnosti koje pružaju digitalni alati u poslovanju i komunikaciji posebno su došle do izražaja na početku pandemije koronavirusa. Uvođenjem mjera za njegovo sprječavanje fizički je kontakt u iznimno kratkom roku bio onemogućen i svi smo vrlo brzo shvatili da je to stanje koje će potrajati, a poslovi iz djelokruga županija morali su se i dalje neometano i kontinuirano obavljati – objasnili su iz Virovitičko-podravske županije i dodali da je to bio trenutak kad su svi bili primorani početi upotrebljavati nešto što se do tada samo ‘moglo‘ jer građani nisu smjeli biti uskraćeni za dobivanje usluga iz djelokruga javne uprave.
Brzo su se, navode, prilagodili novim uvjetima i digitalne alate maksimalno iskoristili u poslovanju, kako u međusobnim odnosima zaposlenika tako i u odnosu na stranke i korisnike svojih usluga.
Dvosmjerna komunikacija
Čekanje u redu, lov na papire, nerazumijevanje i loša komunikacija korisnika usluga i djelatnika javne uprave samo su neki od razloga zbog kojih svima padne mrak na oči kad moraju obavljati administrativne poslove. Zato su upravo pandemija i lockdown imali i dobrih strana jer je digitalizacija došla gotovo preko noći. No kako ona izgleda u praksi?
– Grad Sveta Nedelja nastoji uključiti suvremene tehnologije i princip transparentnosti javne vlasti u sve svoje aktivnosti, zbog čega sve više ulagača i mladih obitelji bira naš grad za poslovanje i život. Njima smo znatno olakšali planiranje gradnje ili nadogradnje poslovne ili stambene nekretnine Geografsko-informacijskim sustavom (GIS) Grada Sveta Nedelja koji im internetom omogućava jednostavan pregled svih urbanističkih i prostornih planova Grada i detaljne informacije o komunalnoj infrastrukturi – poručili su iz Svete Nedelje, naglasivši da se u Registru javne nabave Grada, Komunalnog poduzeća Svenkom, Dječjeg vrtića ‘Slavuj‘ te Kulturnog centra nalaze svi ugovori, narudžbenice i fakture pa zainteresirana javnost u nekoliko klikova može doznati s kime Grad, javne ustanove i tvrtke na njegovu području posluju i koliko plaćaju navedene usluge.
Na vrhu ljestvice po digitalizaciji stoji i Rijeka koja se isto tako hvali titulom najtransparentnijega hrvatskoga grada prema istraživanjima koja su u nekoliko ciklusa provodili GONG i Udruga gradova.
– Taj status Rijeka uživa zahvaljujući ne samo poštovanju svih zakonskih odredbi u kontekstu objave informacija i aktivne komunikacije s građanima nego i zahvaljujući prihvaćanju svih preporuka koje javnim upravama daju različita tijela i organizacije. Grad i sâm razvija digitalizaciju i transparentnost rada uprave izrađujući vlastite aplikacije s pomoću kojih objavljuje informacije i koristeći se mnogim online kanalima kojima komunicira s građanima – objasnili su iz Grada Rijeke i naglasili i da su tri puta osvojili nagradu Smart City koja se dodjeljuje za pametna IT rješenja u poslovanju javne uprave i pružanje usluga građanima.
Rijeka već dvije godine široj javnosti nudi i aplikaciju Otvoreni proračun koja daje uvid u proračunske isplate u stvarnom vremenu, baš kao i Gradsko oko, aplikaciju za jednostavniju i bržu dvosmjernu komunikaciju s građanima. Grad je razvio i aplikaciju Registar poslovnih prostora te portal Otvorenih podataka.
Motiviranje za e-usluge
Aplikacijom Gradsko oko koristi se i Bjelovar. Njome se s pomoću mobitela ili računala građani mogu prijaviti komunalne probleme kao što su, recimo, udubina na cesti ili nogostupu, devastirana komunalna oprema, neispravna javna rasvjeta i slično. Naravno, taj grad nije jedini koji prati novitete u digitalizaciji. Virovitičko-podravska županija također educira djelatnike svoje javne uprave za rad na e-uslugama pa nastoji i tako motivirati građane da ih što više upotrebljavaju. Između ostalog, nude se usluge e-Novorođenče, e-Prijava vjenčanja, e-Dozvola, e-Pristojbe, e-Obrt i e-Poslovanje.
– Da bismo im olakšali, na našoj internetskoj stranici dostupni su svi brojevi za kontakt, informacije, formulari i zahtjevi, počevši od rođenja djeteta, vjenčanja, odjave pokojnika, promjene osobnog imena, promjene nacionalnosti u Registru birača i druge usluge, a županijski djelatnici, ako je to potrebno, prate stranke kroz cijeli proces, korak po korak – poručili su iz Virovitičko-podravske županije, a kako navode, dodan je i alat za prilagodbu digitalnog sadržaja osobama s invalidnošću ili osobama starije životne dobi.
Iz Virovitičko-podravske županije najavili su i e-Arhiv, modul koji će biti nadogradnja postojećeg sustava e-Dozvola, a služi za uvoz akata za građenje izdanih prije uspostave digitalnog alata te za pohranu, pregled i pretraživanje dokumentacije koja se digitalizira. Projekt e-Arhiva provodi i Karlovačka županija, koja početkom sljedeće godine uspostavlja i sustav elektroničkog uredskog poslovanja koji podupire i omogućuje potpunu digitalizaciju uredskog poslovanja.
– To znači da se svi podnesci građana i stranaka evidentiraju u informacijskom sustavu uredskog poslovanja neovisno o tome jesu li predani u papirnatom obliku ili elektronički, a predmeti se dalje digitalno upućuju u rad, obradu i otpremu – objasnili su iz Županije.
Veća transparentnost
Uz digitalizaciju glavna je tema transparentnost. Grad Rijeka na tom je području iskoračio još 2017. redizajnom gradskog portala, otkad su svi najvažniji elementi transparentnosti javne uprave dostupni već na njegovoj naslovnici, od pristupa informacijama preko participativnog budžetiranja i e-konzultacija do portala otvorenih podataka i javne nabave.
– Na gradskome kanalu na YouTubeu uživo se prenose sjednice Gradskog vijeća i trajno su dostupne na njemu. Na poveznici na gradskom portalu može se naći pojedina održana sjednica – poručili su iz Grada.
Da digitalizacija znači i veću transparentnost, potvrdili su također u Karlovačkoj županiji.
– U sva područja života, poslovanja i upravljanja uvodimo digitalne tehnologije. Tako možemo biti transparentan, brz i učinkovit servis građanima, ali i pridonijeti kvaliteti života i podizanju standarda svih svojih sugrađana. Želimo biti pametna i zelena županija, a širokom primjenom novih tehnologija mislim da to i postižemo – riječi su karlovačke županice Martine Furdek Hajdin.
Digitalna tranzicija i dalje, naravno, traje u svim područjima Hrvatske: počevši od uvođenja besplatnog interneta do instalacije pametnih klupa ili pametnog stabla, svi danas nastoje biti pametni ili barem žele da sustav bude pametan. Pametni gradovi nisu daleka budućnost kao što se katkad čini, a tu se rađaju mnogi projekti koji bi Lijepu Našu mogli uvesti u neko novo doba. Jedan je od tih projekata ‘HRCity‘, platforma koja omogućuje da gradovi ili općine uključe suvremenu tehnologiju i digitaliziraju svoju komunikaciju s građanima. Kako je rekao Bruno Trstenjak, voditelj ‘HRCityja‘, cilj je projekta digitalizirati i općine koje nemaju mnogo stanovnika. I dok jedni zagovaraju potpunu digitalizaciju javne uprave, a drugi su skeptični, sve što skraćuje čekanje u redu itekako je dobrodošlo.