Kad je 2003. lansirana nova poslovna platforma – LinkedIn – malotko se kladio na njezin uspjeh. Štoviše, predviđali su joj potpuni krah jer, za razliku od drugih ‘osobnijih‘ društvenih mreža koje su se u to vrijeme kuhale, a mladi, ambiciozni Zuckerberg tek stupao na scenu, LinkedIn je ciljao na poslovne živote svojih korisnika, što je zvučalo, blago rečeno, dosadno.
Umjesto da padne pod utjecaj nevjernih toma, nova je društvena platforma odlučila dokazati da imaju krivo. Vrlo brzo prevladalo je stajalište da je otvaranje profila na LinkedInu stvar koja se podrazumijeva i da su svi koji ga nemaju, a sudjeluju na tržištu rada, gotovo čudaci. Iako se platforma nije uspjela izvući iz recentnih turbulencija na tehnološkom tržištu pa je i ona najavila otpuštanja, njezina učinkovitost i uspjeh, posebno tijekom i nakon pandemije, nisu sporni.
Svakoga se dana na njoj objavi četiri i pol tisuće oglasa za posao i svake se minute realizira osam zaposlenja. Prihodi su joj prošle godine premašili 14 milijardi dolara, što je četiri puta više nego 2016., kad je platformu preuzeo gigant Microsft. LinkedIn ove godine slavi punih dvadeset godina poslovanja i danas se više nitko ne kladi na njegov neuspjeh.
Rani dani
Kako prenosi medijska platforma Conversation, LinkedIn je ‘izum‘ američkog poduzetnika Reida Hoffmana, koji je prije radio na razvoju ranih društvenih platformi za Apple, a 1997. lansirao je i vlastitu. Hoffmanov SocialNet zamišljen je kao platforma za povezivanje poslovnjaka i srodnih duša, no u ranim danima umrežavanja nije uspjela prikupiti kritičan broj korisnika. Hoffman je nakratko odustao od svog sna pa se zaposlio u PayPalu kao viši menadžer. U to je vrijeme eBay preuzeo PayPal pa je Hoffman zaradio finu svotu novca, dovoljnu da s bivšim kolegama iz SocialNeta pokrene LinkedIn.
U to su vrijeme inovatori iz Silicijske doline počeli shvaćati važnost međusobnog povezivanja korisnika, pa su nedugo nakon Hoffmanove platforme svjetlo dana ugledali MySpace i Facebook. Međutim, te su se platforme usredotočile na privatne živote korisnika, a LinkedIn bio je fokusiran isključivo na njihovu poslovnu stranu.
U početku je na platformi bilo moguće dijeliti životopise, a poslije su dodane inovacije poput učitavanja popisa kontakata, popisa poslova, pa i opcije otvaranja javnih profila. Kasnih 2000. LinkedIn je postao globalni brend: 2008. otvorio je prvi ured u Ujedinjenom Kraljevstvu, a zatim uveo verzije na španjolskom i francuskom. Budući da je platforma prerasla okvire američkog poslovnog tržišta i postala ‘pravi‘ biznis, Uprava je na poziciju izvršnog direktora 2009. dovela Jeffa Weinera, dotadašnjeg direktora u Yahoou.
Novi upravljački tim zaslužan je za komercijalno širenje platforme jer se uskoro uvela mogućnost prodaje oglasnog prostora i paketa kako bi poslodavci mogli privući potencijalne talente. Na burzu je LinkedIn izašao 2011., a procijenjena vrijednost od devet milijardi dolara pomogla mu je u financiranju akvizicija uz pomoć kojih je postupno ubacivao nove značajke poput objavljivanja linkova (članaka) 2015. i videozapisa 2017. godine.
Promišljeni rast
Tijekom 2016. za LinkedIn se zainteresirao tehnološki gigant Micorosft, koji ga je preuzeo za 26 milijardi dolara. Hoffman se pridružio Upravi Microsofta, a Weiner zadržao funkciju glavnoga izvršnog direktora mreže. Taj stabilni, promišljeni rast zaslužan je za LinkedInov status jedne od najvećih društvenih mreža, točnije za zauzimanje sedmog mjesta – iza Facebooka, YouTubea, WhatsAppa, Instagrama, Twittera i TikToka. Prije dvije godine zabilježio je 824 milijuna korisnika iz čak 200 zemalja, od čega je 49 milijuna (šest posto) premium pretplatnika koji uslugu plaćaju najmanje 29,99 dolara na mjesec. Također, uspio je proširiti i pomladiti korisničku bazu pa je sad većina (59 posto) korisnika u dobnoj skupini od 25 do 34 godine, 20 posto ih je između 18 i 24 godine, a 18 posto od 35 do 54 godine.
I dok su tijekom pandemije mnogi biznisi jedva spajali kraj s krajem, platforma je stabilno rasla: engagement je porastao za 43 posto, a stopa dijeljenja sadržaja za 30 posto. Kako piše Conversation, imala je koristi od promjene načina na koji se korisnici umrežavaju. S obzirom na to da su tijekom pandemije nestala vremenska i prostorna ograničenja, a posao se sveo na one na Zoomu, korisnici su češće stupali u vezu sa svojim povremenim kontaktima, ljudima koje bi ‘sretali‘ na platformama, a ne toliko često uživo.
Velika transformacija
Također, pandemija je promijenila način na koji velik broj korisnika razmišlja o poslu, presložila je njihove životne prioritete pa su se ohrabrili istražiti druge opcije, a LinkedIn bio je idealan kanal za istraživanje novih poslova i razmjenu iskustava. Drugim riječima, platforma je odigrala ključnu ulogu u trendu ‘velikih ostavki‘ (the great resignation). Njegovi su pokretači bili milenijci koji su nakon proživljene recesije 2008., a zatim nove krize u pandemiji, doveli u pitanje kvalitetu svoga poslovnog života, ali i života općenito. Počeli su žudjeti za promjenom. Sadržaj koji su objavljivali bavio se temama koje prije nije bilo moguće vidjeti na strogo poslovnim mrežama, a njime su se međusobno ohrabrivali i nadahnjivali, pa tako i prikupljali velik broj lajkova i komentara.
Zbog činjenice da je toliko ljudi bilo povezano, platforma je postala glavni katalizator promjene, ali i ključno rješenje za poslodavce koji su morali poduzeti neke akcije ne bi li zadržali zaposlenike. LinkedIn se zahvaljujući tim korisnicima transformirao iz platforme koja nudi oglase za posao u borca za radna prava i promjene, a uskoro se na njemu pojavila i nova kategorija utjecajnih – work influencers. Naime, brendovi su shvatili da ih objave zaposlenika i poslovnjaka mogu bolje, kvalitetnije i autentičnije predstavljati, tako da su počeli pojedince angažirati kao influencere.
Umjesto članaka o profesionalnim prekretnicama i trijumfima ti su influenceri otvorenije i iskrenije progovarali o svakodnevnom poslu, od čega, dakako, koristi ima i kompanija za koju rade. Osim toga, otvorenije se počelo govoriti o plaćama, uvjetima, iskustvima, potrebama i prilikama, što je poslovnu stranu života učinilo mnogo humanijom, a LinkedIn platformom koja je uspješno balansira između korporacijskog i osobnog. Upravo je to postalo presudno za njegov rast i imidž koji ima u očima korisnika punih dvadeset godina nakon što je ugledao svjetlo dana.