Sve je veći broj građevinskih megaprojekata od kojih je većina usredotočena na regiju Arapskog zaljeva, a procjenjuje se da će se prije kraja ovog desetljeća dovršiti prvi građevinski megaprojekt čija će procjena troškova premašiti bilijun dolara. Trenutno je u tijeku nekoliko projekata koji premašuju 100 milijardi dolara – unatoč činjenici da su se prije nekoliko godina projekti u vrijednosti od 10 milijardi dolara smatrani megaprojektima.
Prema McKinseyju, nevjerojatnih 98 posto megaprojekata izazvat će prekoračenje troškova za više od 30 posto. Zapravo, 77 posto velikih građevinskih projekata kasni najmanje 40 posto, što svake godine smanjuje prosječnu profitabilnost izgradnje. Megaprojekt se općenito definira kao ‘složeni pothvati velikih razmjera koji obično koštaju milijardu dolara ili više, trebaju mnogo godina za razvoj i izgradnju, uključuju više javnih i privatnih dionika te transformiraju i utječu na milijune ljudi‘. No, problem megaprojekata je da u pravilu uvijek prekorače proračun. Primjer je Engleski tunel – Eurotunnel, između Engleske i Francuske koji se nalazi ispod kanala La Manche i koji je premašio proračun za velikih 80 posto, dok je recimo Opera u Sydneyu trebala je koštati svega sedam milijuna australskih dolara a konačna cijena je bila veća od 107 milijuna australskih dolara.
Prekoračenje budžeta
Iako nedvojbeno postoji nekoliko uzroka koji doprinose prekoračenju troškova, jedini najveći čimbenik su netočne procjene troškova koje dovode do promjena narudžbi i rasporeda. Pogrešna procjena troškova toliko je uključena u povećanje proračuna među ovim velikim projektima da vlade diljem svijeta uvode nove postupke procjene troškova, kao što je postupak provjere valjanosti procjene troškova ili predviđanje referentne klase, kako bi se poboljšala točnost procjene troškova za megaprojekte i sposobnost tvrtke za isporuku megaprojekata u proračunu bez mijenjanja specifikacija ili mijenjanja rasporeda.
Budući da su proračuni nekih megaprojekata veći od nacionalnog BDP-a mnogih zemalja, nisu samo tvrtke te koje trpe kada megaprojekti pođu po zlu, već i same nacionalne ekonomije.
Imajući to na umu, složili smo pregled najskupljih građevinskih projekata koji su trenutno u razvoju i najčešćih problema koji pridonose njihovom rastućem trošku. Od svih megaprojekata koji su identificirani da koštaju 100 milijardi ili više, četiri se grade u arapskim zaljevskim državama.
To uključuje ambiciozni projekt Neom Cityja. Radi se o skupu futurističkih mjesta i gradova koji se grade u sjeverozapadnoj Saudijskoj Arabiji i za koje se očekuje da će udomiti 450.000 ljudi do 2026. Dio Neom Cityja je i The Line, grad koja je do sada dobio najviše pažnje jer je planiran kao potpuno zatvoreni grad duljine 170 km, širine 200 metara i visine 500 metara.
Skuplja od grada Neoma je transeuropska prometna mreža EU-a. Nadogradnja infrastrukture velikih razmjera procijenjena na 600 milijardi dolara i uključuje izgradnju željezničkih linija, cesta, brodskih ruta i povezanih struktura u zemljama članicama EU-a kako bi se poboljšao transport na velike udaljenosti.
Ostali megaprojekti u regiji uključuju zabavni i turistički kompleks Dubailand, King Abdullah Economic City sjeverno od Jeddaha u Saudijskoj Arabiji i Silk City u sjevernom Kuvajtu, koji će biti dom buduće najviše zgrade na svijetu.
TEN-T Core Network (Trans-European Transport Network Core Network): 600 milijardi dolara do 2050.
TEN-T Core Network je mreža ključnih prometnih infrastruktura u Europskoj uniji koja bi trebala povezivati države članice EU-a. Transeuropska prometna mreža sastoji se od željezničkih linija, cesta, unutarnjih plovnih putova, pomorskih brodskih ruta, luka, zračnih luka i željezničkih terminala. Ovaj ambiciozni projekt za sad uključuje devet osnovnih koridora koji odražavaju glavna transportna kretanja i rute na velikim udaljenostima diljem Europe. TEN-T nije samo najveći, već i najskuplji građevinski projekt u svjetskoj povijesti – procijenjeni ukupni trošak je 500 milijardi eura (600 milijardi dolara). Prema stručnjacima, uklanjanje uskih grla i popunjavanje praznina u osnovnoj prometnoj infrastrukturi koštat će dodatno 250 milijardi eura.
Nije iznenađujuće da projekt doživljava ozbiljna prekoračenja rasporeda i troškova. Započet je 2013. i ne očekuje se da će biti operativan do 2030. A prema nedavnoj reviziji projekta koju je provela komisija, promjene u dizajnu i opsegu tijekom vremena su ‘dovele do povećanja troškova od 17,3 milijarde eura (ili 47%) u usporedbi s početnim procjenama troškova.
Međunarodna svemirska postaja (ISS): 230+ milijardi dolara do 2030.
Međunarodna svemirska postaja najskuplji je pojedinačni objekt ikad izgrađen. Godine 1998. projekt je izvorno bio predviđen u proračunu od 150 milijardi dolara, što ga je učinilo najvećim svjetskim megaprojektom u vrijeme kada je izgradnja počela. Zajednički je to projekt razvijen u suradnji s 15 različitih nacija. Duljina svemirske postaje duža je od nogometnog igrališta a konstruirana je tako da je dio po dio slagan dok je postaja već bila u orbitu uz pomoć astronauta. Što se tiče cijene, ona je samo rasla kako se životni vijek projekta povećavao i kako se dodavala nova oprema za postaju. Godine 2030. očekuje se završetak projekta a ukupni trošak postaje bit će najmanje 230 milijardi dolara.
Madinat al-Hareer (Grad svile) u Kuvajtu: 132 milijarde dolara
Planiran kao rješenje za dvostruki problem prenaseljenosti i preopterećene infrastrukture u Kuvajtu, grad Madinat al-Hareer (Grad svile) središnji je dio programa Novi Kuvajt 2035., osmišljen kako bi se zemlja oslobodila ovisnosti o nafti i poboljšala povezanost Arapskog zaljeva s Europom i Azijom. Grad će se graditi u fazama tijekom razdoblja od 25 godina, a prva faza je počela 2019. Trenutačni proračun od 132 milijarde dolara, Silk City jedna je od najvećih i najskupljih građevina na svijetu, ali je samo mali dio 1 trilijun dolara koji se trenutačno ulaže u infrastrukturu regije Zaljeva. U novom Kuvajtu bit će smještena nova najveća zgrada na svijetu Burj Mubarak al-Kabir koja će nadmašiti Burj Khalifu u Dubaiju i doseći će 1001 metar. Iako je vizija Kuvajta za Silk City hrabra, mnogi već dovode u pitanje ispravnost projekta s obzirom na samu veličinu i trošak megaprojekta. Iako je prvotno procijenjeno da projekt košta 86 milijardi dolara, najnovije procjene sugeriraju da je već premašio 53 posto više od proračuna.
Brza željeznica u Kaliforniji: 100+ milijardi dolara
Da postoji poster za megaprojekte koje muči loša sreća, kalifornijski projekt brze željeznice bio bi najvjerojatniji kandidat za nagradu. Projekt brze željeznice osmišljen je za povezivanje Kalifornije i bit će prvi željeznički sustav velikih brzina u Sjedinjenim Državama kada bude dovršen. Prva faza projekta povezat će San Francisco s bazenom Los Angelesa. Faza dva produžit će liniju do Sacramenta i San Diega, na ukupno 800 milja odnosno 1287 kilometara.
Međutim, projekt ne samo da premašuje proračun, već i na veliko kasni.. Kada je projekt odobren 2008. godine, imao je početnu cijenu od 33 milijarde dolara, no taj se proračun od tada povećao na najmanje 100 milijardi dolara. Opterećen kašnjenjima, projekt je trebao biti završen do 2020. a sada postoji opasnost da će prekoračiti i idući rok a taj je 2030. godina. Mnogi problemi koji su mučili projekt rezultat su prihvaćanja najniže ponude od strane izvođača koji su s krivim procjenama troškova u početku postavili projekt na krive noge. Kalifornijska uprava za brzu željeznicu (CHSRA), koja nadzire projekt, tvrdi da se napreduje na željeznici unatoč svim zastojima
Forest City u Maleziji: 100 milijardi dolara
Forest City je najpametniji zeleni grad ili luksuzni stambeni kompleks koji se gradi u partnerstvu s Country Gardenom, najvećim kineskim developerom, kao dio kineske gospodarske inicijative "Pojas i cesta". Započet 2014., Forest City izgrađen je na četiri umjetna otoka u blizini obale Johora u Maleziji i smješten je na više od 3425 hektara naspram morske trave, flore i faune. Očekuje se da će grad biti dovršen do 2035.
Grad koji su njegovi graditelji predstavili kao ‘žad isklesan iz oceana‘, pokušava ponovno osmisliti futurizam s ekološke točke gledišta s bujnim zelenim okruženjem, vozilima pod zemljom koji uklanjaju automobilsko onečišćenje, nisku potrošnju energije i recikliranu kišnicu. Prva faza razvoja uključuje prometno čvorište, izložbeni centar, umjetnu plažu, obalne trgovačke ulice, luksuzne hotele, stanove uz obalu, vile, pa čak i međunarodnu školu. Vile okružene oceanskom vodom, bungalovi uz more, okomito zelenilo, nebeski vrtovi i fasade zgrada prekrivene vegetacijom. Forest City nije samo grad iz snova – on je prava utopija. Međutim, konačna izgradnja projekta se odgađa zbog natezanja između malezijske vlade i Country Gardena u vezi s agresivnom ekonomskom ekspanzijom Kine u Maleziji, što znatno povećava njegovu cijenu. Zapravo, prema vlastima, gotovo 80 posto kupaca gradskih jedinica su Kinezi – a ne Malezijci – a službene oznake i škole su isključivo na mandarinskom. Kao i drugi golemi megaprojekti koji su započeli s najboljim namjerama, projekt je izmakao kontroli, a gradnja je odgođena ili zaustavljena, povećavajući troškove i prekoračenja rasporeda.
