Tehno
StoryEditor

Uzlet gospodarstva u niskoj Zemljinoj orbiti: Jedna svemirska postaja umire, mnogo ih se rađa

10. Veljača 2024.
svemirske postaje - svemirski turizma
Prvi komercijalni let na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS), kojim su se nedavno svemira dokopali i astronauti i znanstvenici iz zemalja koje su o takvim pothvatima dosad mogle samo maštati, mnogi su svjetski mediji označili početkom nove ere. Prije nego što se ISS 2030. napokon umirovi, negdje gore visoko na nebu, u niskoj Zemljinoj orbiti, popularno zvanoj LEO, trebale bi niknuti privatne svemirske postaje – jer su tako odlučile svemirske sile. Milijarderi su spremni zgrabiti svoj dio ekonomije u LEO-u

Na kraju desetljeća, nakon više od četvrt stoljeća u orbiti, američka svemirska agencija NASA planira rastaviti Međunarodnu svemirsku postaju (International Space Station – ISS) kako bi se usredotočila na istraživanje dubokog svemira, ponovne letove na Mjesec, ali i putovanja na Mars. Prvi ISS-ovi moduli postavljeni su u orbitu tijekom 1998., što je označilo početak najveće međunarodne suradnje u povijesti svemirskih istraživanja. Na visini od otprilike 420 kilometara ISS obiđe Zemljinu orbitu u približno 90 minuta. Ta grdosija teška 400 tona i duga 70 metara uskoro će ugostiti posljednje astronaute i znanstvenike jer joj se pomalo bliži godina razgradnje, odnosno rastavljanja. Kad se to napokon dogodi, niska Zemljina orbita (LEO) postaje sljedeća granica za komercijalna svemirska poduzeća koja će imati potporu i same NASA-e koja je rekla da će podupirati privatne programe nepovratnim sredstvima koja obećavaju da će potaknuti zlatnu groznicu znanstvenog istraživanja, ali i turizma.

Tom Shelley, predsjednik Space Adventuresa, tvrtke koja šalje civile na ISS još od 2021., kaže da će u pet do deset godina postojati barem dvije privatne svemirske postaje u nižoj Zemljinoj orbiti. A kandidata koji bi to mogli isporučiti zaista ima.

image

Međunarodna svemirska stanica smještena je na visini od otprilike 420 kilometara iznad Zemlje i obiđe je približno 90 minuta. Ta grdosija težine 400 tona i dužine 70 metara, uskoro će ugostiti zadnje astronaute i znanstvenike jer se godina razgradnje ili rastavljanja pomalo bliži

foto

Svi bi gore

Poduzetnik koji se bavi kriptoindustrijom Jed McCaleb osnovao je startup Vast Space koji, kako sâm kaže, želi biti prvi na lansirnoj platformi. Već 2025. tvrtka planira poslati modul Haven-1 u orbitu s pomoću Muskova SpaceX-a, tj. rakete Falcon 9. Plan je da se kapsula SpaceX Dragon postavi na drugu raketu Falcona 9, koju će VastSpace također unajmiti za tu priliku, i da tom drugom letjelicom pristanu uz Haven-1 i iskrcaju prva četiri turista astronauta koja bi, kako planiraju, u modulu ostala nekoliko dana.

image

Haven-1, modul veličine tri puta deset metara iduće godine u svemir postaviti kompanija Vast Space, a njezin osnivač Jed McCaleb turistima na njoj planira omogućiti odmor od nekoliko dana

foto

Haven-1 bit će velik skromnih tri puta deset metara, ali iz Vasta najavljuju i mnogo veću, tj. dužu, ‘višemodularnu rotirajuću svemirsku postaju s umjetnom gravitacijom‘, koja bi trebala biti duga čak stotinu metara. To potvrđuje tvrtkin izvršni direktor Max Haot koji dodaje i da je Vastov cilj ‘riješiti problem umjetne gravitacije te omogućiti da znanstvena fantastika postane stvarnost‘. Nije Vast Space jedina kompanija koja se pomamila za svemirskim paricama. Osim startupova, tu su etablirane zrakoplovne, ali i vojne tvrtke koje također pokušavaju lansirati svoje postaje u nisku Zemljinu orbitu. Dobar je primjer američka multinacionalna tvrtka za svemirsku i obrambenu tehnologiju Northrop Grumman Corporation u kojoj kažu da će postaju početi graditi već 2027. godine. U prvoj fazi trebala bi ugostiti četiri astronauta. Tu je i Voyager Space, čije je sjedište u Coloradu, koji udružuje snage s Airbus Defenseom kako bi razvio i sagradio svemirsku postaju Starlab te upravljao njome. Apartmane za astronaute na njoj projektirat će Hoteli Hilton. Hvale se time, no jesu li ondje zaista potrebni brendirani apartmani, prosudite sami.

image

Northrop Grumman Corporation, američka multinacionalna tvrtka za svemirsku i obrambenu tehnologiju najavila je da će 2027. početi graditi svemirsku postaju koja bi mogla ugostiti četiri astronauta

foto

Mjesto mješovite namjene

Popis tvrtki ne zaustavlja se na tome. Vrlo nadobudni Sierra Space, također sa sjedištem u Coloradu, u partnerstvu je s Blue Originom Jeffa Bezosa, Boeingom i stručnjacima za infrastrukturu u Redwireu kako bi zajedno pokrenuli ‘poslovni svemirski park mješovite namjene‘ Orbital Reef, koji se nadaju uspostaviti do 2027. U njemu će biti hotel, restoran te laboratoriji za testiranje proizvoda u mikrogravitaciji.

Zasad je najdalje otišao Axiom Space koji je sredinom siječnja ove godine poslao treću civilnu posadu na ISS. Misija nazvana Ax-3 krenula je 18. siječnja Space X-ovom raketom Falcon 9 i kapsulom Dragon 18. U posadi su zapovjednik misije Ax-3 i bivši NASA-in astronaut Michael ​López-Alegría, pilot Walter Villadei iz talijanskoga ratnog zrakoplovstva, prvi turski astronaut Alper Gezeravcı te član pričuvne posade astronauta Europske svemirske agencije (ESA) Marcus Wandt iz Švedske. Također, osim što već sad prevozi civile u svemir, Axiom Space udružio se sa SpaceX-om s kojim planira postaviti postaju već 2026. godine.

Povremeni i privremeni pustolovi

Sve te nove svemirske postaje i tvrtke kao da više naginju turističkim letovima u svemir. Pa zašto bi se turisti brojili samo ljeti kad se cijele godine mogu brojiti astronauti? Sreća je (ili nesreća) što kod nas nema takvih tvrtki, jer tko bi izdržao to stalno medijsko brojenje svemirskih turista...

image

Axiom Space svoju svemirsku stanicu planira postaviti 2026. U fokusu je od siječnja kada je na Međunarodnu svemirsku stanicu poslala misiju Ax-3 u kojoj su, s lijeva, Šveđanin Marcus Wandt - član pričuve astronauta Europske svemirske agencije i specijalist u misiji;, zapovjednik Michael López-Alegría - bivši NASA-in astronaut, veteran koji ima španjolsko i američko državljanstvo; pilot Walter Villadei - talijanski vojni časnik te Turčin Alper Gezeravcı koji također nosi titulu specijalista u misiji
 

foto Axiom Space

Ipak, kako naglašavaju u NASA-i, turizam će uvijek biti sekundaran u odnosu na misije koje sponzoriraju vlade.

– Svemirska postaja u orbiti je svih 365 dana u godini pa operateri moraju pronaći najbolji poslovni slučaj – kaže predsjednik Space Adventuresa Shelley ističući da ‘neke programere nije briga za privatne osobe, građane, a drugi su jako zainteresirani baš za njih‘.

Vast je u drugom taboru, kaže Haot, iako ga ljuti izraz ‘svemirski turist‘.

– To su privatni pojedinci koji su pravi pustolovi, zainteresiraniji za daljnje ljudsko razumijevanje svemira negoli za odlazak u hotel u orbiti – kaže on.

Međutim, u stvarnosti će to biti ljudi koji imaju viška love i koji će uživati ispijajući martini u svemirskom hotelu gledajući Zemljane svisoka, kao i inače.

Veliki planovi

Kao što smo naveli, Axiom Space nedavno je treći put poslao civile na ISS. Ta tvrtka, osnovana 2016., zaslužna je i za prvi civilni let na Međunarodnu svemirsku postaju u travnju 2021. Njezin drugi let (Ax-2) na ISS završio je osmodnevnu misiju potkraj svibnja spuštanjem i sigurnim povratkom kapsule SpaceX Crew Dragon i četveročlane posade. U siječnju 2020. Axiom je dobio NASA-in ugovor za gradnju prvoga komercijalno proizvedenog modula za ISS. Iz tvrtke najavljuju kako će njihov prvi model biti sagrađen i lansiran 2016. Axiomova prva komponenta postaje spojit će se na prednji priključak ISS-ova modula Harmony i služiti kao odskočna daska za preostale dijelove za arhitekturu svemirske postaje. Axiom planira priključiti drugi modul 2027., a treći godinu dana poslije. Naposljetku, termoelektrični modul, planiran za neko vrijeme prije 2030., omogućit će Axiomovoj svemirskoj postaji da se odvoji od Međunarodne svemirske postaje i postane slobodnoleteće, komercijalno upravljano odredište u niskoj Zemljinoj orbiti.

U tvrtki kažu da su te prve tri misije tek temelj za buduće Axiomove programe jer žele da njihova postaja, kada dođe vrijeme za to, pruži maksimalnu vrijednost svojim putnicima. Jedan je od glavnih ciljeva početnih misija na ISS s posadom odrediti u čemu će ta vrijednost biti, dodaju. Prve misije također pomažu postaviti temelje za Axiomove buduće programe obuke posade. Tvrtka pritom izravno od NASA-e dobiva smjernice o tome kako sagraditi svemirsku postaju.

– Radimo s NASA-om kako bismo bili sigurni da zadovoljavamo sve današnje zahtjeve Međunarodne svemirske postaje, da svoje module ubuduće možemo sklapati prema njima. Zato možemo biti sigurni da svoju svemirsku postaju projektiramo tako da bude kompatibilna s današnjim standardima – kažu u tvrtki.

Jeftinija prilika

Axiom nije jedina tvrtka zainteresirana za ekonomiju povezanu s LEO-om. Gotovo dvije godine nakon što je NASA odabrala Axiom za spajanje svog modula svemirske postaje na ISS, svemirska agencija potpisala je razvojne ugovore s još trima tvrtkama koje smo već spomenuli: Blue Originom, Nanoracksom i Northrop Grummanom.

image

lunar gateway

foto

Iako je svemirski turizam tek u povojima i mnogi će se još dobrano načekati da završe u nekoj svemirskoj postaji ili hotelu, postoje i druge opcije za svemirske entuzijaste. To su, naravno, suborbitalni svemirski letovi koje nude tvrtke poput Virgin Galactica Richarda Bransona ili Bezosova tvrtka Blue Origin. Takvi letovi ne dosežu Zemljinu orbitu, obično traju nekoliko minuta i omogućuju putnicima da dožive kratko iskustvo letenja u svemir. Cijena, naravno, prava sitnica, oko 250 tisuća dolara. Pa tko voli… Ipak, možda je prije takvih letova dobro promisliti o rizicima. Kako kaže Felix Baumgartner, čovjek koji je skočio s ruba svemira, ‘nema šanse da sjednem u tu raketu‘. Na pitanje zašto, kaže da turisti na takvim letovima ne nose svemirska odijela i da bi iznenadni gubitak tlaka u kabini potamanio sve ukrcane u manje od minute. Kad to kaže lik koji je skočio s 39.045 metara, možda ga treba poslušati i pričekati neka sigurnija i bolja vremena. 

IŠČEKUJE SE LUNAR GATEWAY Nova postaja oko Mjeseca – za putovanja na Mars

Vjerojatno najiščekivanija buduća svemirska postaja jest Lunar Gateway, koji stiže kao dio misije Artemis čiji je cilj vratiti ljude na Mjesečevu površinu nakon čak 52 godine. Artemisom većinom upravlja NASA, ali i nekoliko će drugih svemirskih agencija raditi na njemu, primjerice Europska svemirska agencija (ESA), Japanska agencija za istraživanje svemira (JAXA) i Kanadska svemirska agencija (CSA). Lunar Gateway​ kružit će oko Mjeseca i služiti kao polazna točka za robotsko i posadno istraživanje lunarnoga južnog pola te za NASA-in koncept za prijevoz na Mars ‘Deep Space‘. Svemirska postaja koja će moći primiti četveročlanu posadu astronauta planira se lansirati u studenome ove godine.

04. ožujak 2024 10:08