U gotovo pola godine otkako je Hrvatski zavod za zapošljavanje u suradnji s Ministarstvom rada predstavio vaučere za obrazovanje odraslih, interes za njima ne jenjava. Naime, kako navode iz HZZ-a, interes polaznika se inicijalno pokazao velikim, a i sama se ponuda obrazovnih programa i pokrivenost svih dijelova Hrvatske i dalje povećava.
Do 13. rujna ove godine zaprimljeno je sveukupno 4198 zahtjeva za vaučere za obrazovne programe zelenih i digitalnih vještina, vrijednima do 10.000 kuna. Od navedenog broja odobreno ih je 3211, a još 987 je u obradi. No, iz HZZ-a napominju da je interes ipak puno veći za stjecanjem digitalnih vještina.
– Od ukupno 4198 predanih zahtjeva za vaučer, njih 3825 se odnosi na digitalne, a 373 na zelene vještine. Također, trenutna ponuda digitalnih naspram zelenih programa koji se sufinanciraju putem vaučera je u omjeru 2:1, odnosno ponuda digitalnih programa i vještina je dvostruko veća od ponude zelenih programa i vještina – kažu u HZZ-u.
Nitko ne želi u modu
Internet marketing i brendiranje privuklo je najviše zainteresiranih polaznika, a odmah nakon toga prema broju prijava slijede programi društveno odgovornoga poslovanja te programiranja u programskim jezicima. Od zelenih vještina najviše polaznika zanima vještina upravljanja viličarom.
– Kao što je ranije spomenuto, iskazan je relativno mali interes za stjecanje zelenih vještina u odnosu na digitalne, iako i među programima za stjecanje digitalnih vještina ima manje popularnih programa. Najmanji interes među digitalnim programima je iskazan za stjecanje vještina vezanih uz program za stjecanje mikrokvalifikacije Digitalni video, te za stjecanje vještina koje su vezane uz programe u obrazovnom sektoru Moda, tekstil i koža kao što su Digitalni alati u modnom poslovanju i predstavljanju modnog proizvoda, Digitalna potpora u modnoj prodaji te Osnovno računalno modeliranje cipela i modnih dodataka – navode iz HZZ-a.
Intenzivan period
Da je interes za vaučere velik potvrđuju i s Visokog učilišta Algebra gdje trenutno imaju pune ruke posla s brojnim prijavama za vaučere.
– Zbog potražnje redovito otvaramo i nove termine edukacije. Uz vaučere, Algebra i dalje provodi sve svoje redovne programe obrazovanja tako da je pred nama, blago rečeno, intenzivan period u kojem već sada imamo potvrđen velik broj polaznika – dodaje Kundić.
Slična je situacija i na Sveučilištu VERN koje je prije 40-ak dana otvorilo prijave za svoje obrazovne programe. Zaprimili su velik broj upita, a zainteresiranih je sve više.
– Sama činjenica da su, primjerice, samo prva tri zasad najtraženija programa Internetski marketing i brendiranje, Asistent za upravljanje (EU) projektima i Knjigovođa svaki zasebno premašili troznamenkaste brojeve upita govori koliki je interes – ističu s VERN-a gdje polaznici mogu upisati i brojne druge programe poput Upravljanja mobilnim robotima i Gospodarenja otpadom, a u pripremi su i neki novi.
Program Internetski marketing i brendiranje počinju izvoditi 17. listopada u više grupa istovremeno, dok krajem listopada s nastavom počinju jedna ili dvije grupe nišnog program Objektno orijentirano programiranje za koji je potrebno određeno predznanje.
Vaučeri poželjni, ali i potrebni
S VERN-a zaključuju da ovakav ogroman interes i odabir programa budućih polaznika preslikava stanje na tržištu i trendove u poslovnom svijetu.
– Očito je da građani prate trendove i prepoznaju potrebe tržišta te znatno ozbiljnije pristupaju planiranju svoje karijere. Dokaz tome su i dvoznamenkasti brojevi prijava na neke druge programe poput Društveno odgovornog poslovanja ili Gospodarenja otpadom koji prate vrlo aktualni 'zeleni trend' – kažu s VERN-a.
Iako su u HZZ-u zadovoljni kako interes s vaučerima trenutno stoji, napominju da bi bilo 'poželjno da se uključi više korisnika zainteresiranih za stjecanje zelenih vještina'. Do 2026. godine u projekt obrazovanja putem vaučera nastojat će uključiti 30.000 polaznika. To znači da će svatko tko zadovoljava uvjete upisa dobiti priliku za stjecanjem novih ili unaprjeđenjem postojećih kompetencija prijeko potrebnih na tržištu rada.
– Već nakon kratko vremena od uvođenja vaučera bilo je jasno vidljivo koliko su vaučeri potrebni i poželjni. U Hrvatskoj je udio osoba koji sudjeluju u programima cjeloživotnog obrazovanja jako nizak kada se uspoređujemo s europskim prosjekom. Ipak, ubrzani tempo digitalizacije koji mijenja poslovne modele ne dopušta da razvoj pojedinca završi s formalnim obrazovanjem.
HZZ-ov model dodjele vaučera financijskom je pomoći potaknuo velik broj ljudi da se odluče na korak daljnje edukacije, što u svrhu upskillinga, promjene karijere, boljeg, plaćenijeg posla. Ipak, tu je možda najveći utjecaj porast svjesnosti da sve profesije danas moraju stjecati digitalna znanja kako bi zadržale svoju konkurentost – zaključuje Kundić.