Lukavi korisnici društvenih platformi nadmudruju algoritme mijenjanjem riječi ili njihovog značenja. Iako su neki ‘anglospeak‘ izrazi benigni, ovaj je trend ozbiljan problem
Ako posljednjih tjedana na društvenim mrežama naletite na riječ 'camping' ili kampiranje, postoji šansa da nema nikakve veze s boravkom u prirodi ili dizanjem šatora. Kako izvještava Forbes, ta je riječ postala dijelom takozvanog 'anglospeaka', novog jezika koji korisnicima pomaže da izbjegnu cenzuru na društvenim platformama.
Korisnici 'anglospeaka' mijenjaju engleske riječi (npr. izostave koje slovo) ili im promijene značenje. Tako se, primjerice, spomenuti 'camping' koristi u kontekstu pobačaja i diskusija u vezi s rušenjem presude u slučaju Roe vs. Wade. Uz pomoć tog tajnog jezika korisnici društvenih platformi uspijevaju prevariti AI tehnologiju i algoritme čiji je zadatak detektirati sporne termine koji ukazuju na moguće kršenje pravila, govor mržnje ili osjetljiv sadržaj. Prema istraživanju Telusa, kanadske kompanije koja razvija AI rješenja, čak polovica ispitanih Amerikanaca zapazila je 'anglospeak' u sadržajima koji tematiziraju recentna politička, društvena i kulturološka zbivanja, a čak je trećina korisnika društvenih mreža i gejmerskih platformi priznala da su se služili emojijima ili 'alternativnim' izrazima (anglospeakom) ne bi li zaobišli cenzore.
Mračna strana interneta
Osim spomenutih diskusija u vezi pobačaja ili pak rusko-ukrajinskog rata gdje se, primjerice, koristi riječ 'unalive' (neživ) umjesto 'dead' (mrtav), sve veći problem postaje detektirati 'anglospeak' u sadržajima koji krše zakone – od govora mržnje do seksualne eksploatacije i pedofilije.
Kako piše Forbes, korisnici se služe emojijem kukuruza (corn) kako bi ukazali na pornografski sadržaj, dok se 'cheese pizza' zna odnositi na razmjenu pedofilskog sadržaja. I dok je 'spicy eggplant' ili 'ljuti patlidžan' benigna zamjena za riječ 'vibrator', regulatore, ali i tehnološke kompanije brine činjenica što fond 'anglospeaka' najviše raste i sve se češće koristi upravo u tim mračnim, internetskim zonama. Ekipa iz Telusa Forbesu je objasnila da nije rješenje zabraniti (kontrolirati) te riječi (kampiranje, patlidžan, kukuruz) te da je konačna odluka u vezi sprječavanja štete koju izaziva 'anglospeak' u rukama vlasnika platformi i regulatora.
Trenutno postoji nekoliko zakona koji se odnose na društvene medije, a zakoni poput 'Algorithmic Accountability Act' dotiču se umjetne inteligencije i nalažu da se ta tehnologija koristi na etičan i transparentan način. No, to očito nije rješenje, jer je 'anglospeak' čisti dokaz da umjetna inteligencija, ma koliko etična i transparentna bila, nije u stanju kontrolirati/detektirati sav sadržaj, nedostaje joj kontekst. Jedino rješenje koje se trenutno nameće jesu – ljudi. Staru, dobru ljudsku inteligenciju valja uključiti u posao detekcije spornog sadržaja, jer je ona (i dalje) sposobnija uočiti lukavo zaobilaženje cenzora.