Život
StoryEditor

Pravo na isključivanje: Kontaktiranjem zaposlenika van radnog vremena štetite i njima i tvrtki

21. Siječanj 2023.
  • Sadržaj poslovnog bontona se u posljednje vrijeme proširio i na dio kućnog odgoja
  • Volkswagen, BMW i Puma samoinicijativno uvele ograničenja kad se menadžeri smiju javljati zaposlenicima
  • Sve su češće psihosomatske i autoimune bolesti zaposlenika, veći broj bolovanja i manja produktivnost

Prije dvadesetak godina bilo je gotovo nezamislivo kontaktirati sa zaposlenicima izvan radnog vremena, a pogotovo vikendom ili praznikom. Danas pak komunikacija među kolegama ili s poslodavcima kao da nikada ne prestaje. Zvuk poruke na WhatsAppu ima jednake šanse biti poziv za izlazak kao i šefov komentar ili zadatak. Neprekidna komunikacija, što iz zabave, što iz stvarne potrebe, mnogima je postala svakodnevica.

Mnogo tih navika donijela je pandemija koja je općenito promijenila pravila vezana uz rad. S obzirom na to da je većina ljudi radila od kuće, izgubila se razlika između privatnog i poslovnog vremena, a to sve češće izaziva golem stres i izgaranje zaposlenika. Nedavno istraživanje otkrilo je da 44 posto radnika smatra da se nikada ne može isključiti od posla, navodi britanski The Independent. Naime, ako navečer provjeravate e-poruke na svom telefonu ili primate pozive izvan ureda – niste slobodni.

image
foto
 Upravo zato davanje slobode i prepoznavanje potrebe zaposlenika za neometanim slobodnim vremenom postaje dio osnovnoga poslovnog bontona. Danas većina organizacija ima dokument koji definira njihovu kulturu i način na koji se zaposlenici i nadređeni odnose jedni prema drugima. Međutim, za razliku od nekoć, kad su ti dokumenti bili sterilni, nerazumljivi i objašnjavali stvari poput postupanja s imovinom organizacije, u posljednje vrijeme, objašnjava konzultantica za HR u Human Capitalu Jasna Rilović, sadržaj poslovnog bontona proširio se i na dio kućnog odgoja.

– Njime se definiraju način komunikacije, oslovljavanja, usmenog i pismenog izražavanja, način odijevanja te sva ostala pravila koja su nužna da bismo jednostavnije funkcionirali u nekoj organizaciji – rekla je Rilović.

Pristojnost kao zakon

Međutim, da bi neke stvari manje ovisile o poslodavcima, posljednjih godina sve više država uvodi propise kojima žele poboljšati kvalitetu života zaposlenika i omogućiti im neometano slobodno vrijeme. Francuska je pionirka u uvođenju osnovnog bontona u zakon. Još 2013. donijela je sporazum o kvaliteti života koji je potaknuo poduzeća da izbjegavaju bilo kakvo zadiranje u privatni život zaposlenika, a to je pravo 2016. uvedeno i u zakon.

Slično tomu, njemačke tvrtke Volkswagen, BMW i Puma dobrovoljno su uvele ograničenja kad menadžeri smiju slati e-poruke zaposlenicima izvan radnog vremena. U Belgiji su prije dvije godine to pravilo uveli za sve državne službenike, a u Portugalu je donesen zakon koji kaže da su poslodavci dužni suzdržati se od kontaktiranja s radnicima tijekom njihova odmora, osim u situacijama više sile. U Europskoj uniji pravo na isključivanje uvele su još Italija (2017.), Španjolska (2018.) te Irska (2021.), navodi Forbes.

Što je prijeka potreba?

Kakva je situacija u Hrvatskoj? S početkom godine na snagu su stupile izmjene i dopune Zakona o radu koje se, među ostalim, bave pitanjem kontaktiranja sa zaposlenicima izvan radnog vremena. Člankom 60. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu uvedeno je pravilo koje podrazumijeva da tijekom korištenja odmora i dopusta radnik i poslodavac moraju voditi računa o pravu na nedostupnost u profesionalnoj komunikaciji.

Prema tome, baš kao i u mnogim drugim državama, zaposlenici imaju pravo odbiti zadatke i pozive izvan radnog vremena, bez trpljenja štetnih posljedica. Svejedno, mnogi smatraju da te izmjene nisu dovoljno precizne i da štošta ostaje nedorečeno. Primjerice, jedan članak nedovoljan je da bi se razjasnilo što su hitne situacije ili kako bi sami zaposlenici trebali znati odnosi li se e-poruka, SMS ili poziv na nešto izvanredno. Istodobno nisu predviđene nikakve kazne za poslodavce koji se ne drže tog pravila, a nepotrebni pozivi šefova sve više postaju navika, a ne potreba.

– Velike najave o tome da će se poslodavcima uskratiti pravo da sa zaposlenicima kontaktiraju izvan radnog vremena svele su se na taj jedan članak u kojem se poslodavcima preporučuje da vode računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života zaposlenika, osim ako nije riječ o prijekoj potrebi. Naravno, u Zakonu se nigdje ne definira pojam ‘prijeke potrebe‘ pa će zaposlenicima biti jako teško dokazati da je poslodavac kontaktirao s njima bez razloga. Poslodavcima se isto tako omogućuje da u zakonskim propisima kao što su ugovor o radu ili kolektivni ugovor zaobiđu taj članak pa na kraju priče od svega toga neće biti ništa. Tko je do sada zvao i uznemiravao zaposlenike, moći će to činiti i u budućnosti jer će se moći pozvati na neke od tih iznimaka, a takve najave mogu samo pogrešno potaknuti zaposlenike da ulaze u nepotrebne sukobe s poslodavcima, koje će u startu izgubiti. Dakle, reklo bi se: Tresla se brda, rodio se miš – komentirala je Rilović, no istaknula je da u Hrvatskoj, iako se ne može sa sigurnošću odrediti postotak poslodavaca koji poštuju taj dio bontona, taj problem i nije toliko izražen.

– Naravno, uvijek postoje iznimke u kojima poslodavci zbog svoje neorganiziranosti, a često i nedostatka odgoja i poštovanja, šalju e-poruke zaposlenicima vikendom, noću i tijekom slobodnog vremena, što među zaposlenicima stvara osjećaj nužnosti da odmah reagiraju na njih. U razgovoru s takvim poslodavcima shvatila sam da oni te e-poruke šalju jer tada rade pa im je lakše odmah podijeliti zadatke, ali ne očekuju trenutačnu reakciju zaposlenika – istaknula je Rilović.

Opasno za pojedinca

S druge strane, magistar psihologije Sandro Kraljević ističe da je primijetio da nekim organizacijama nedostaju osnovni bonton i komunikacijske vještine u ophođenju s kolegama, klijentima i poslovnim partnerima, a na pitanje kad je u redu da se poslodavci javljaju zaposlenicima izvan radnog vremena odgovora: – Nikada! 

image
foto

Naravno, dodao je, iznimka su situacije u kojima nešto zaista ‘gori‘ i ne mogu se nikako riješiti bez intervencije odsutnog djelatnika.

– Postoje i uvijek će postojati kompanije čija je organizacijska kultura takva da se od djelatnika očekuje javljanje na telefon i odgovaranje na e-poruke tijekom godišnjeg odmora. Poslodavcima je to dio organizacijske kulture, a zaposlenici na to pristaju zbog straha od dobivanja otkaza. Bilo kako bilo, takve stvari zasigurno nisu dobre ni za čije psihičko zdravlje – dodao je Kraljević.

A upravo je zbog mentalnog zdravlja i psihičke dobrobiti zaposlenika važno da takvih situacija bude što manje. Kraljević ističe da bi godišnji odmor trebao služiti, kako i sama riječ kaže, upravo za odmor, a ne za rad. Sposobnost isključivanja važan je segment današnjeg načina života.

– Današnje doba brzog življenja s mnogo obveza zahtijeva od zaposlenika veliku organiziranost i postizanje prave ravnoteže između privatnog i poslovnog dijela života. Ako zaposlenik nema dovoljno vremena za odmor, druženje i kvalitetno korištenje slobodnog vremena, mogu nastati razni psihički problemi, od izgaranja na poslu do težih posljedica. Jednostavno, organizam nema dovoljno vremena da se oporavi i pripremi za nove poticaje, što može imati dalekosežne posljedice na zdravlje pojedinca. Zbog toga su sve češće psihosomatske i autoimune bolesti zaposlenika koje na kraju povećavaju broj bolovanja, a automatski smanjuju i produktivnost. Nijedan poslodavac ne bi trebao prijeći granice dogovorenih radnih sati jer tako ne samo da šteti zdravlju svojih zaposlenika nego i zdravlju poslovanja svoje organizacije – smatra Rilović.

Pristojnost uživo i digitalno

Dio tog problema može se riješiti i promjenom kulture. I na razini odnosa s kolegama i u odnosu nadređenima mora nam postati normalno omogućiti odmor jedni drugima.

– Problem se može jednostavno riješiti, primjerice tako da se poslodavca educira kada da dogovori slanje e-poruke ili da zaposlenici jednostavno isključe primanje e-pošte tijekom svoga slobodnog vremena. To je svakako dio koji bi bilo dobro uvrstiti i u poslovni bonton organizacije kako bi to postalo pravilo, a ne iznimka – navodi Rilović.

Nema ništa loše i ništa nepristojno ili neprofesionalno u odvajanju poslovnog i privatnog. To što nam je digitalna tehnologija omogućila fleksibilan rad, ne znači da treba omogućiti i trajnu dostupnost. Pa kad vas drugi put kolege ili šef u subotu navečer zatrpa porukama na WhatsAppu ili zadacima u e-poruci koji mogu čekati do ponedjeljka, zapitajte se biste li ga pustili u kuću da vam je u isto doba pokucao na vrata i donio zadatke. Jer, neke su stvari s poslovnim bontonom zapravo vrlo jednostavne: što je nepristojno u stvarnom svijetu, nepristojno je i u digitalnome. 

30. siječanj 2023 10:43