Na popisu 18 najboljih knjiga o svjetskom gospodarstvu Financial Timesa objavljenih u drugoj polovici 2023. godine vrh drže ‘Plunder: Private Equity‘s Plan to Pillage America‘ Brendana Balloua i ‘Digital Empires: The Global Battle to Regulate Technology‘ Anu Bradford. Ballou u svojoj knjizi govori o dva načina zarade koji postoje oduvijek: stvaranju vrijednosti i pljački, te kao sadašnji posebni savjetnik u Antimonopolskom odjelu američkog Ministarstva pravosuđa tvrdi da prinosi privatnoga kapitala znatnim dijelom proizlaze iz pljačke.
U okviru pak digitalnoga gospodarstva i pojave umjetne inteligencije stvara se politički i regulatorni odgovor, pa profesorica Bradford s Columbia Law Schoola u svojoj knjizi objašnjava različite pristupe Sjedinjenih Američkih Država, Europske unije i Kine. Pri tome razmatra vodi li demokracija tehnologiju ili tehnologija demokraciju.
O novom Pamuku i drugima
Ostale odabrane knjige Financial Timesa isto govore o vječnim pitanjima svjetskoga gospodarstva i suvremenim izazovima. Takav je također izbor najboljih knjiga naših sugovornika koje su pročitali u 2023. godini. Ekonomski analitičar Damir Novotny navodi da je 2023. pročitao manje knjiga od svoje uobičajene norme. Misli da je za to možda zaslužna sveopća najezda novih izdanja, što mu svakako otežava odabir:
– ‘Noći kuge‘, novi pseudopovijesni roman Orhana Pamuka, pisca kojeg iznimno cijenim jer ga nije moguće površno čitati, zasigurno je moj prvi izbor. Radnja se događa početkom 20. stoljeća na izmišljenom otoku Mingeru, u vrijeme zalaska Otomanskog Carstva, na kojem žive muslimani, pravoslavni Grci i preostali Europljani. Otok pogađa epidemija kuge, na koju zbunjeno reagiraju predstavnici otomanskih vlasti i tamošnji stanovnici, različitih vjerskih i političkih nazora. Iako Pamuk u tom romanu nevjerojatno uspješno povezuje povijesne činjenice i fikciju, elemente krimića i ljubavnog romana, ta me knjiga impresionirala svojim općim porukama u vremenu poslije koronakrize jer je izdana 2021. godine.
Nedavno je pročitao i knjigu njemačkog povjesničara i publicista Reinera Zitelmanna ‘10 pogrešaka antikapitalista – kritika kritičara kapitalizma‘ iz 2022. Novotny navodi da se autor u njoj vrlo argumentirano suprotstavlja kritičarima suvremenoga kapitalizma, lijevim intelektualcima poput Branka Milanovića i Thomasa Pikettyja. Zitelmann ustvrđuje da se u stvarnosti tržišnoj ekonomiji suprotstavljaju salonski konstrukti idealnih društvenih odnosa te se pri tome antikapitalizam pretvara u novu političku religiju.
– U izboru knjiga koje čitam, često se vraćam provjerenim autorima, ali zanimaju me i novi autori kao što je Saša Stanišić, dobitnik ‘Njemačke književne nagrade‘ za 2019. godinu, izbjeglica iz Višegrada koji piše na njemačkom jeziku. Iako sam veliki poštovatelj Miljenka Jergovića i Damira Karakaša, njihove su me najnovije knjige, ‘Dvori od oraha‘ i ‘Potop‘, nekako razočarale – razmišlja Novotny.
Kraj nepristupačnih vođa
Od ovogodišnjeg štiva Marku Vičiću, osnivaču i izvršnom partneru Futura DDB-a, u sjećanju su ostale dvije knjige; ‘No Bullsh*t Leadership‘ Chrisa Hirsta i ‘His Needs, Her Needs‘ Willarda F. Harleyja. Kao što je vidljivo iz naslova, ‘No Bullsh*t Leadership‘, dodaje, bavi se vođenjem tima ili organizacije bez nepotrebna žargona i kompliciranih teorija jer su dani nepristupačnih vođa davno prošli.
– Danas svi očekuju da se njihov glas čuje i uvaži. Stoga današnji lider mora imati dvije glavne kvalitete. Prva je da zna vrlo dobro slušati, a druga je da je uvijek spreman učiti. Kupio sam je dok sam čekao u zračnoj luci i naravno da me privukao ‘hedlajn‘, što drugo očekivati od ‘advertajzera‘… Hirst je donedavno bio svjetski izvršni direktor Havas Internationala.
Više o području osobnog razvoja govori ‘His Needs, Her Needs‘ i bavi se odnosom između muškaraca i žena, pogotovo u trajnim vezama. Dala mi je iznimno zanimljiv uvid u nevjerojatno različita očekivanja koja jedni i drugi imamo u svojim vezama. Promotivni tekst na naslovnicama kaže: ‘It makes your marriage sizzle!‘. Mogu potvrditi. Stvarno djeluje. Toplo preporučam obje – poručio je Vičić.
Ogoljeni Cave
Ovu su godinu Jadranki Boban Pejić, direktorici Biovege i suvlasnici bio&bio trgovina, obilježile knjige ‘Vjera, nada i krvoproliće‘ Nicka Cavea i Seana O‘Hagana i ‘Mit o normalnom‘ dr. Gabora Matéa, a preporučuje i knjigu Roba Riemena ‘Škola života‘. Naglasila je da se u ‘Vjeri, nadi i krvoproliću‘ u razgovoru s O‘Haganom Cave u potpunosti ogoljuje i pokazuje svoju ranjivost, tragična životna iskustva i nastavak stvaranja i življenja. Djelo joj je nadahnjujuće pogotovo za današnju kulturu, u kojoj se neizbježna ljudska ranjivost uglavnom skriva.
– Nisam prije čitala ni često slušala Nicka Cavea, iako sam poštovala njegov glazbeni rad, a knjiga me privukla jer je imala odlične recenzije. ‘Mit o normalnom‘ je vrlo korisna knjiga za promišljanje o vlastitom odnosu prema zdravlju i životu. Razumijevanje naših emocionalnih stanja te svijest o štetnosti kulture u kojoj živimo pomažu nam da bolje upravljamo i svojim zdravljem i životom općenito. Već sam čitala Matéovu ‘Kad tijelo kaže ne‘, no mnogo bolja mi je ‘Mit o normalnom‘. Riemenova ‘Škola života‘ fascinatna je zbirka intervjua s devetnaest pomno izabranih prijatelja iz različitih područja, od znanosti, filozofije do umjetnosti i izdavaštva. Svi su prevalili težak životni put i svi odgovaraju na središnje pitanje u svim razgovorima: čemu te život naučio? – rekla je Boban Pejić.
Procvat umjetne inteligencije
Na preporuku prijatelja knjigu ‘The coming wave: A.I., Power and the Twenty-First Century‘s Greatest Dilemma‘ Mustafe Suleymana i suautora Michaela Baskara direktor TIS Grupe Dženan Lojo čita, točnije sluša kao audioknjigu vozeći se u ured i iz njega. Smatra da knjiga pokušava čitatelja pripremiti za život u svijetu za vrijeme i nakon revolucije koju doživljavamo procvatom umjetne inteligencije, kvantnih računala i drugih aktualnih izuma i inovacija.
– Katkad čak odlazi u predviđanja i scenarije koji zvuče malo previše ekstremno, ali to je, vjerojatno, posljedica autorova petnaestogodišnjeg bavljenja tim područjem. Autor je istraživač na području umjetne inteligencije i vrlo je poznat u svijetu. Godine 2010. osnovao je tvrtku DeepMind, koju je već 2014. preuzeo Google. Jedan od poznatijih događaja u povijesti tvrtke je kada je 2016. njezin program AlphaGo pobijedio svjetskog prvaka u staroj dalekoistočnoj igri Go na ploči. Postoje i knjige kojima se rado vraćam, a najčešće je riječ o poslovnoj literaturi. Tada biram klasike koji su se pokazali na neki način bezvremenski i neovisni o trendovima. Jedna od takvih knjiga je definitivno ‘Good to Great‘ Jima Collinsa. Rado prelistam i ‘Measure What Matters‘ Johna Doerra. Tu knjigu smatram Biblijom OKR-ova, jedne od najpopularnijih metoda za postavljanje ciljeva, koju primjenjuju tvrtke kao Google, Amazon ili Microsoft – primjećuje Lojo.
Kada Lojo u domeni poslovne literature bira koju knjigu želi pročitati ili preslušati, od velike mu je pomoći lektira najslušanijega regionalnog podcasta ‘Surove strasti‘, koji vode Saša Tenodi i Ivan Voras.
O slobodi i odgovornosti
Većina knjiga koje je ove godine pročitao Viktor Vetturelli, suosnivač tech startupa qohubs, bila je tematski vezana uz teoriju sustava i društveni konstruktivizam. Inače uvijek čita četiri do pet knjiga istodobno, ali knjiga koju je izdvojio je ‘Suočavanje s našom slobodom‘ Petera Blocka. Riječ je, kaže, o povezanosti ljudske slobode i odgovornosti na osobnoj razini, na radnom mjestu i u zajednici.
– Knjiga je pozivnica na promišljanje o slobodi i odgovornosti. Povezuje filozofske ideje s današnjim svijetom rada i poziva nas da radikalno propitkujemo odnos između menadžmenta i zaposlenika. Postavlja pitanje vodi li današnji izričaj o društvu do onoga što je bitno u gospodarstvu i društvu te do zajedničke dobrobiti. Block je svjetski priznati stručnjak na području izgradnje zajednice i kolektivne dobrobiti i zato sam čitao druge njegove knjige kao što su ‘Community: The Structure of Belonging‘ i ‘Activating the Common Good‘. Na mom popisu za čitanje zbog posla je sve više fundamentalnih djela autora kao što su Heinz von Foerster, utemeljitelj kibernetike drugog reda, ili Gregory Bateson, antropolog i sociolog – nabraja Vetturelli.