Zbrajajući štetu koju su uzrokovale klimatske nepogode zadnjih tjedana na jugu Europe, čelnici država koje žive od turizma polagano osvješćuju činjenicu da će klima ubuduće itekako diktirati turistička kretanja.
Ljeta su sve intenzivnija u južnoj Europi, a požari u Grčkoj pustoše zemlju. I to s 1,2 stupnja globalnog zatopljenja u odnosu na predindustrijsku razinu, a znanstvenici kažu da će se stanje pogoršati čak i ako zadržimo porast temperature od dva stupnja iz Pariškog sporazuma – piše Bloomberg.
Studija iz 2019. predviđa da će klima u Madridu 2050. nalikovati sjevernoafričkom gradu Marakešu, London će više ličiti na Barcelonu, a Stockholm na Budimpeštu.
To bi bio tektonski pomak za europsku industriju putovanja i turizma, koja je prošle godine europskom BDP-u doprinijela s preko dva bilijuna dolara (1,9 bilijuna eura).
– Još uvijek se velik dio industrije doslovno tek budi. Mislim da nisu stvarno spremni – rekla je Catharina Martinez-Pardo, partnerica u Boston Consulting Group koja se specijalizirala za klimu i održivost u ugostiteljstvu.
Ekološki slom, ali i pad turizma
Oko 19 tisuća ljudi moralo je biti evakuirano tijekom vikenda s grčkog otoka Rodosa jer požari i dalje bukte, a letovi su otkazani. Proteklih nekoliko dana kupači su gledali kako vatrogasni zrakoplovi slijeću na more kako bi pokupili vodu, što i nije neki prizor dok plivaš ili se baviš vodenim sportovima.
Mnogi turisti koji su tijekom vikenda otišli na dnevne izlete, piše Bloomberg, nisu se mogli vratiti u svoje hotele po putovnice i stvari. Sklonište u Falirakiju primilo je najmanje 100 ljudi, neke od njih još u kupaćim kostimima.
Turisti smješteni u sportskim objektima, konferencijskim centrima, hotelima i javnim zgradama dobili su hranu i vodu, a u zračnoj luci na Rodosu postavljen je poseban prostor s krevetima na rasklapanje za obitelji s djecom i osobe s posebnim potrebama, priopćilo je grčko Ministarstvo civilne zaštite.
Unatoč ljetnim prirodnim nepogodama, Tom Jenkins, glavni izvršni direktor Europskog turističkog udruženja ipak smatra da je malo vjerojatno da će turistička industrija donositi dugoročne komercijalne odluke samo na temelju neposrednih događaja ovog ljeta.
– Hoće li se industrija mijenjati prije promjene ponašanja potrošača? To bi bilo vrlo čudno – izjavio je Jenkins.
Procjenjuje se da će europski turistički sektor rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3 posto do 2032., međutim, učestalost ekstremnih događaja u južnoj Europi mogla bi natjerati putnike na odredišta u sjevernom dijelu kontinenta. Toplinski valovi mogu dugoročno smanjiti privlačnost južne Europe kao turističke destinacije ili u najmanju ruku smanjiti potražnju ljeti – rekao je u ponedjeljak Moody‘s Investors Service.
Neki su znanstvenici modelirali ekstremne scenarije kako bi procijenili posljedice za različite dijelove gospodarstva. Prema izvješću Europske komisije objavljenom ove godine, u svijetu koji je dosegao zagrijavanje od četiri stupnja, osim ekološkog sloma, dogodio bi se pad veći od devet posto u turizmu grčkih otoka dok bi isti scenarij doveo do porasta turizma za oko 16 posto u zapadnom Walesu.
Hrvatska je na samom europskom vrhu po udjelu turizma u BDP-u, dok taj sektor čini 14,9 posto BDP-a Grčke, 9,1 posto Italije te 8,5 Španjolske.
Na talijanskom otoku Sardiniji temperature su prošli tjedan dosegle 46 stupnjeva Celzija, što je ispraznilo inače krcate ulice tijekom glavne sezone, a od vrućine su, piše Bloomberg, prestali raditi i mobilni telefoni. Stariji 84-godišnji muškarac umro je u svom automobilu, nekoliko dana nakon što se drugi muškarac upola mlađi od njega srušio dok je bojao ulične oznake za pješački prijelaz u Milanu.
Bijeg na sjever i putovanja zimi
Ovog je mjeseca iskrsnuo i jedan manji diplomatski incident. Tijekom posjeta Italiji, njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach tvitao je o ekstremnim vrućinama i kako neka odredišta za odmor u južnoj Europi ‘dugoročno neće imati budućnost‘. Objava je izazvala snažno protivljenje talijanske ministrice turizma Daniele Santanchè, koja je istaknula da globalno zatopljenje utječe na cijeli planet, a ne samo na jednu zemlju.
– Neka će europska odredišta ‘patiti‘ u ljetnim mjesecima kada se neće biti moguće skloniti od vrućine – rekao je prošlog tjedna Eduardo Santander, izvršni direktor Europske komisije za putovanja. Za putnike to može značiti odlazak na sjever umjesto na jug ili putovanje u proljeće ili zimu umjesto ljeta.
– Ljudi će vjerojatno rezervirati svoj odmor u kratkom roku, na temelju očekivanog vremena na njihovim odredištima – istaknuo je.
Jedna od Santanderovih prognoza već se ostvaruje. Prema web stranici za rezervacije putovanja eDreams Odigeo planula su pretraživanja sjevernoeuropskih odredišta od strane ljudi koji žive u južnoj Europi, s Irskom na čelu koja je zabilježila porast pretraživanja veći od tisuću posto u odnosu na prošli tjedan.