Ženska se bol češće odbacuje i minimizira, a takav stav se ‘vuče‘ stoljećima, od vremena kad su se brojna zdravstvena stanja tumačila kao histerija
I dok posljednjih godina uvažene europske institucije (konačno) adresiraju problem takozvanog ‘gender pay gapa‘ ili, pojednostavljeno, razlike u plaćama muškaraca i žena na istim pozicijama (u korist muškaraca, dakako), malo tko se bavi – ‘gender pain gapom‘.
Žene su, naime, diskriminirane i kad je u pitanju – fizička bol. U usporedbi s muškarcima, njihova je bol češće minimizirana i diskreditirana, a ta razlika u doživljaju ženske boli ukorijenjena je u prastarim stereotipima u vezi ženskih tijela i ‘ženskih‘ bolesti kada su se brojna zdravstvena stanja pripisivala histeriji.
Da je ‘gender pain gap‘ itekako prisutan i danas pokazuju istraživanja novijeg datuma, pa je tako New Scientist izvijestio o studiji iz 2018. u kojoj su analizirani stručni članci i zaključeno da se muškarci koji trpe bol opisuju kao ‘hrabri‘, dok su žene ‘osjetljive‘.
Život u opasnosti
Žene se nerijetko opisuju kao histerične, da bol umišljaju, da su preosjetljive iako to može biti daleko od istine. Za razliku od muškaraca, žene su spremnije govoriti o svojoj boli (muškarci su naučeni da ne pokazuju ‘slabost‘) pa je okolina, ali i medicinski stručnjaci češće odbacuju, pogrešno dijagnosticiraju kao ‘psihičku‘ zbog čega su im zdravlje, ali i život ugroženiji od muškaraca.
Kako nastavlja New Scientist, žene u američkim odjelima hitne pomoći u prosjeku čekaju 16 minuta duže od muškaraca nakon što prijave da osjećaju bol u trbuhu, a postoji i sedam posto manja šansa da će ih liječnik uopće i primiti. Istraživanja provedena u Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazala su da su zbog krive interpretacije boli kao tjeskobe, 50 posto veće šanse da će dobiti pogrešnu dijagnozu nakon srčanog udara. Istraživanje provedeno 2020. među pacijenticama s endometriozom pokazalo je da povezivanje ginekološke boli s mentalnim zdravljem pridonosi kasnijem i/ili propuštenom postavljanju dijagnoze u čak 50 posto slučajeva.
Pomoć brendova
Znakovito je i to što žene tijekom života u prosjeku trpe više boli od muškaraca (menstruacija, porod), ali se svejedno njihova stanja ignoriraju. New Scientist tvrdi da bi osvještavanje javnosti o ‘gender pain gapu‘ pomoglo kao i edukacija o predrasudama, dijagnostičkim procesima te biološkim i psihosocijalnim uzrocima boli.
U tome bi mogli pomoći i brendovi koji ističu da posluju sa svrhom i kroz svoje komunikacijske kanale nastoje podići svijest o određenim društvenim izazovima. Rijedak primjer je brend Nurofen koji je u partnerstvu s agencijom McCann London i Guardianom lansirao kampanju ‘See My Pain‘. Osim što kane iznijeti priče žena koje su iskusile ‘gender pain gap‘, tijekom eventa organiziranog povodom International Women‘s Health Montha dijelili su ‘lažne‘ lijekove u koje su zapakirali izvješće Gender Paing Gap Indexa.
Kako su iz McCanna izjavili za medije, iza kampanje stoji preko tisuću razgovora sa ženama. – Jedna od šest žena svakodnevno trpi kroničnu bol, a mi se nadamo da im ova kampanja poslužiti kao platforma za dijeljenje iskustava, pokazati im da ih se čuje i da zaslužuju pomoć – poručili su iz McCanna.