Pad domaće proizvodnje brašna, kvasca i maslaca u pet godina pokazuje kako Uskrs postaje sve izazovniji za kućne budžete
Blagdanski stol oduvijek je više od hrane, on je simbol obiteljskog zajedništva, domaće tradicije i lokalnih okusa. No, iza mirisnih kolača i mesnih specijaliteta kriju se brojke koje sve više opterećuju kućni budžet i domaću proizvodnju.
Pinca, poznata i kao sirnica ili pogača, možda je najpoznatija uskrsna slastica. Iako svaki kraj ima svoju verziju i poneki tajni sastojak, osnova je uvijek ista – brašno, maslac i kvasac. Zanimljivo je, stoga, promotriti upravo te osnovne namirnice koje nisu ključne samo za pincu već i za čitav niz tradicionalnih kolača. Tijekom posljednjih pet godina, podaci o njihovoj proizvodnji i potrošnji otkrivaju promjenjive trendove i u navikama potrošača ali i u strukturi domaće poljoprivrede.
Prema službenim statistikama, proizvodnja brašna u Hrvatskoj pala je s gotovo 291 tisuće tona u 2019. godini na 247 tisuća tona u 2023. To je pad od više od 14 posto u samo pet godina.
Istodobno, kvasac je doživio velike oscilacije. Nakon snažnog skoka proizvodnje 2020. na 77 tona, već 2021. pada na 33 tone, a 2023. na 36 tona.
Sličan obrazac bilježi i maslac. Iako je 2021. i 2022. proizvodnja bila stabilna na oko 4 100 tona, prošle je godine pala na 3 364 tone, najnižu vrijednost u promatranom razdoblju.
Orahnjača je još jedna nezaobilazna uskrsna delicija, no cijena glavnog sastojka – oraha – posljednjih je godina znatno porasla. To ne čudi, s obzirom na dramatičan pad domaće proizvodnje. Kako navodi DZS proizvodnja je pala s 2.848 tona u 2014. na tek 180 tona u 2023. godini. Osim što su troškovi veći, ovisnost o uvozu oraha postala je realnost, a domaći proizvođači sve rjeđe zadovoljavaju potrebe tržišta.
Kad se govori o Uskrsu, teško je ne spomenuti jaja, bilo kao pisanice, bilo kao osnovu mnogih jela i kolača. Osim tradicionalnog doručka, ona su ključna i u specijalitetima poput francuske salate, čiji sastav redovito uključuje i mrkvu te grašak. Ove namirnice ostaju prisutne na većini blagdanskih stolova, no njihov trošak, kvaliteta i dostupnost često variraju ovisno o godini i uvoznim kvotama.
Skromna proizvodnja
Blagdanski stol čine i naizgled sporedne, ali kulinarski važne namirnice. Hren je gotovo nezaobilazan dodatak uskrsnom objedu a u 2023. godini uvezli smo čak 102.471 kilograma hrena, dok je domaća proizvodnja iznosila 138 tona. Usporedbe radi, 2014. godine uvezli smo 86.542 kilograma, što upućuje na porast potražnje. Slično vrijedi i za luk – u 2014. proizveli smo 28.432 tone crvenog i bijelog luka, a 2023. tek 17.520 tona. U istom razdoblju proizvodnja rotkvice bila je skromnih 14 tona.
Bez obzira na regiju, mesni specijaliteti ostaju središnji dio uskrsnog objeda. No, poskupljenja su znatna. Janjetina i kozletina u 2024. godini skuplje su za 13,1 posto u odnosu na 2023., a čak 51,9 skuplje u odnosu na 2019. Suho, usoljeno i dimljeno meso također bilježi rast cijena, i to 5,8 posto u odnosu na prethodnu godinu i 43,7 posto u odnosu na 2019. godinu.
Uskrs ostaje simbol tradicije i zajedništva, no financijski i gospodarski kontekst ne može se zanemariti. Promjene u proizvodnji, rast cijena sirovina i ovisnost o uvozu sve više utječu na ono što ćemo staviti na stol.